Innhold levert av Kolektiv znanja. Alt podcastinnhold, inkludert episoder, grafikk og podcastbeskrivelser, lastes opp og leveres direkte av Kolektiv znanja eller deres podcastplattformpartner. Hvis du tror at noen bruker det opphavsrettsbeskyttede verket ditt uten din tillatelse, kan du følge prosessen skissert her https://no.player.fm/legal.
Player FM - Podcast-app Gå frakoblet med Player FM -appen!
On the Season 2 debut of Lost Cultures: Living Legacies , we travel to Bermuda, an Atlantic island whose history spans centuries and continents. Once uninhabited, Bermuda became a vital stop in transatlantic trade, a maritime stronghold, and a cultural crossroads shaped by African, European, Caribbean, and Native American influences. Guests Dr. Kristy Warren and Dr. Edward Harris trace its transformation from an uninhabited island to a strategic outpost shaped by shipwrecks, colonization, the transatlantic slave trade, and the rise and fall of empires. Plus, former Director of Tourism Gary Phillips shares the story of the Gombey tradition, a vibrant performance art rooted in resistance, migration, and cultural fusion. Together, they reveal how Bermuda’s layered past continues to shape its people, culture, and identity today. You can also find us online at travelandleisure.com/lostcultures Learn more about your ad choices. Visit podcastchoices.com/adchoices…
Innhold levert av Kolektiv znanja. Alt podcastinnhold, inkludert episoder, grafikk og podcastbeskrivelser, lastes opp og leveres direkte av Kolektiv znanja eller deres podcastplattformpartner. Hvis du tror at noen bruker det opphavsrettsbeskyttede verket ditt uten din tillatelse, kan du følge prosessen skissert her https://no.player.fm/legal.
🎙️ Dobrodošli u nagrađivani podcast Kolektiv znanja! Istražujemo neobične i inspirativne priče iz svijeta umjetnosti, muzike, kulture i biznisa. 📌 U dvije edicije – Kolektiv znanja (umjetnost, kultura, muzika) i Kolektiv znanja business (poduzetništvo, inovacije) – donosimo priče ljudi koji pomiču granice, stvaraju promjene i kreiraju vlastite svjetove. 🌟 Dobitnik nagrade "Awards for Production Excellence" (British Council & Thomson Foundation, Culture and Creativity for Western Balkans). 🎧 Autorica i producentica: Anisa Šerak – farmaceutkinja, novinarka, podcasterica.
Innhold levert av Kolektiv znanja. Alt podcastinnhold, inkludert episoder, grafikk og podcastbeskrivelser, lastes opp og leveres direkte av Kolektiv znanja eller deres podcastplattformpartner. Hvis du tror at noen bruker det opphavsrettsbeskyttede verket ditt uten din tillatelse, kan du følge prosessen skissert her https://no.player.fm/legal.
🎙️ Dobrodošli u nagrađivani podcast Kolektiv znanja! Istražujemo neobične i inspirativne priče iz svijeta umjetnosti, muzike, kulture i biznisa. 📌 U dvije edicije – Kolektiv znanja (umjetnost, kultura, muzika) i Kolektiv znanja business (poduzetništvo, inovacije) – donosimo priče ljudi koji pomiču granice, stvaraju promjene i kreiraju vlastite svjetove. 🌟 Dobitnik nagrade "Awards for Production Excellence" (British Council & Thomson Foundation, Culture and Creativity for Western Balkans). 🎧 Autorica i producentica: Anisa Šerak – farmaceutkinja, novinarka, podcasterica.
💙 Podrži nas na Patreonu https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast Jovana Musić, direktorica HUB 387 i suosnivačica prvog VR muzeja u BiH VRX Immersive Museum. Psihologinja i psihoterapeutica po struci Jovana je svoju karijeru započela u HR industriji, a slučajni susret sa vlasnicima prvog BH coworking prostora HUB 387 doveo ju je u poduzetnički svijet i IT industriju. Radeći u HUBu već 11 godina u svijetu start up poduzetnika otvorili su vrata mnogim poduzetnicima i pomogli im da započnu svoje biznise. Jovana je prošle godine, zajedno sa svojim poslovnim partnerom, otvorila prvi VR muzej u BiH, VR Immersive museum, koji prikazuje 12-tominutni film o sarajevskom atentatu iz 1914. O tome kako su napravili film sa ekipom animatora iz Irske, koliko je to skup projekat i koliko je isplativ, kakvi su utisci posjetitelja, kakve su mogućnosti VR u obrazovanju Jovana vam otkriva u ovom podcastu. VRX Immersive museum: https://www.sarajevovrx.com______________ U ovoj epizodi smo razgovarali o: 00:00:00 Teaser i najava 00:03:33 Kako je osnovan prvi coworking prostor u BiH HUB 387? 00:08:39 Prvi korisnici coworking koncepta bile su IT kompanije 00:12:43 Glavni cilj nam je bio razvoj entrepreneurshipa 00:19:43 Kako sam pokrenula novi biznis s virtuelnim muzejem? 00:23:02 Trebalo je 9 mjeseci da napravimo 3D animirani film od 12 min 00:29:46 Mi smo prvi zvanični virtuelni miuzej u BiH 00:34:57 Gavrilo Princip u filmu izgleda skroz drugačije nego smo naviklli 00: 38:31 Mogućnosti VR tehnologije u obrazovanju 00:42:40 Naš VR film o SA atentatu je vrhunski urađen 00:44:39 VR muzej ne bi postojao bez mog iskustva iz HUBa 387 00:47:44 Sljedeći projekta bi trebao biti posvećen Valteru 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast🚀 Podrži nas! ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi!🎬 Produkcija: Kolektiv znanja🎥🎧 Video & Audio: Kolektiv znanja🎼Muzika za špicu: Nino Škiljić📽Design špice: Effect Agency📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja#jovanamusic #hub387 #vrxmuseum #anisaserak #kolektivznanja #kolektivznanjapodcast #kolektivznanjabusiness #podcastbih…
Jusuf Hadžifejzović je jedan od najpoznatijih bh. suvremenih umjetnika. Svoj umjetnički put započeo je sredinom '60 tih godina, kada je iz rodnog Prijepolja došao u Sarajevo na školovanje u Srednju umjetničku školu. Nije bio siguran gdje će ga primiti na Likovnu akademiju pa je polagao prijemni ispit na 3 Akademije, u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu. Na koncu se odlučio za beogradsku Likovnu akademiju gdje je studirao u klasi Stojana Ćelića. Vanvremenski talentiran i buntovan kakav je bio i tokom studiranja u Beogradu, na nagovor Biljane Tomić, kuratorice beogradskog SKCa, odlučio je na posljednju godinu studija otići na Kunstakademie u Dusseldorf kod prof. Klausa Rinkea. Nakon što je diplomirao sa čistom desetkom na beogradskoj Akademiji sa jedinstvenim radom koji se sastojao od 6 rečenica ispisanih rukom na 6 papira, odlučio je doći u Sarajevo gdje je odmah nakon Olimpijade bio jedan od osnivača umjetničkog projekta Jugoslovenska dokumenta, najvažnije izložbe suvremene umjetniosti u bivšoj Jugoslaviji. Kasnije je pokrenuo i sarajevsko Bijenale moderne umjetnosti, koje je zajedno sa Dokumentima sredinom 80-tih oživjelo sarajevsku umjetničku scenu dovodeći ju u sami vrh scene jugoslavenske i svjetske suvremene umjetnosti. Ta je scena tokom ratnih godina iznjedrila i prvu Kolekciju Ars Aevi, budućeg sarajevskog muzeja savremene umjetnosti. Jusuf za sebe ne voli reći da je konceptualni umjetnik, nego da pripada postkonceptualnom umjetničkom žanru. Bavi se depografijom i analitičkim slikarstvom, a jedan je od najprovokativnijih umjetnika srednje generacije u bivšoj Jugoslaviji, koji je poznat i po svojim provokativnim performansima. Neki od njegovih kontroverznih performansa su imali gotovo proročanski karakter, a takav je i performans "Od kiča do krvi samo je jedan korak", koji je predstavio na Cetinjskom bijenalu 1991. godine. No, njegov najpoznatiji projekat "Prodavnica praznina" je poseban koncept udahnjivanja novog identiteta iskorištenim predmetima koje Jusuf svakodnevno koristi i nakon što im dodijeli certifikat vlasništva njegove praznine dobivaju status umjetničkog djela. U Skenderiji godinama vodi svoju Galeriju Charlama u kojoj je otvorio vrata mladim bosanskohercegovačkim umjetnicima i o kojoj je svojevremeno pisao i New York Times. Učestvovao je u mnogim veoma značajnim međunarodnim izložbama savremene umjetnosti od Berlina, Dusseldorfa, sve do Južne Koreje.U ovoj epizodi smo razgovarali o:00:00:00 Teaser i najava00:04:34 Dolazak na školovanje u sarajevsku Umjetničku školu00:08:41 Studij na Akademiji u Beogradu u klasi Stojana Ćelića00:11:05 Odlazak u Dusseldorf na Kunstakedemie kod Klausa Rinkea00:15:47 Kako je nastalo ime Galerije Charlama?00:18:18 Čuveni diplomski rad na beogradskoj Akademiji sastojao se od 6 rečenica ispisanih rukom na 6 papira00:20:36 Dolazak u Sarajevo i rad na Jugoslovenskim Dokumentima00:27:35 Performans na Cetinjskom Bijenalu iz 1991. "Od kiča do krvi samo je jedan korak"00: 33:50 Rad "Schonne Gruse aus banditen Strasse" 00:38:12 Nastanak "Prodavnice praznina" nakon njegovog povratka iz Antwerpena00:42:05 "Svoj život sam izložio u Prodavnici praznina" 00:47:30 Tekst u New York Timesa o galeriji Charlama00:55:30 U zemljama ex Jugoslavije vrlo jaka scena suvremene umjetnosti01:00:33 Performans "Prodavnice praznina" uživo u podcastu01:13:10 "Cijena mojim "prazninama" će skočiti nakon moje smrti" ______________💙Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast🚀 Podrži nas! ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️🎬 Produkcija: Kolektiv znanja🎥🎧 Video & Audio: Kolektiv znanja🎼Muzika za špicu: Alan Omerović📽Design špice: Effect Agency#jusufhadzifejzovic #prodavnicapraznina #odkicadokrvisamojejedankorak #galerijacharlama #anisaserak #kolektivznanja #kolektivznanjapodcast…
Lejla Kraljević je suosnivačica i izvršna managerica kompanije Derubis iz Viteza, koja jedina u BiH proizvodi jahte i katamarane i karavane. Lejla je zajedno s mužem Denisom Kraljevićem, riječkim inovatorom i brodograditeljem, njegovo brodogradilište iz Rijeke preselila u Vitez i tamo nastavila proizvoditi njihove jahte i katamarane. U međuvremenu su, u vrijeme Covid 19 pandemije, u proljeće 2021., pokrenuli inovativnu proizvodnju karavana izrađenih u posebnoj tehnologiji odlijevanja, i proizveli su prve katamarane u svijetu u jednom dijelu, bez ikakvih dodataka, osim unutarnje opreme karavana. Svoj prvi Derubis karavan, jedinstvenu bh. kamp prikolicu svjetske klase, premijerno su predstavili u avgustu 2021. na svjetskom Sajmu karavana u Düsseldorfu. Za svoj inovativni karavan monokok dizajn najprije su dobili nagradu German Design Award-a u decembru 2024., a potom su krajem maja 2024. osvojili prestižnu njemačku nagradu za inovacije 2024. u Berlinu. Ta strelovita karijera ih je dovela i do saudijskih investitora, s kojima su ušli u joint venture partnerstvo, i izgradili prvu tvornicu jahti i karavana u Saudijskoj Arabiji. Ovo je presedan za saudijsko tržište i u vrijeme emitiranja ovog podcasta, krajem aprila 2025., Lejla u Saudijskoj Arabiji upravo otvara svoju prvu fabriku izvan BiH. O njihovoj viziji da bosansko-hercegovačko znanje i umijeće, inovativnost i kreativnost, ponude na svjetskom tržištu, o tome kako su prevezli svoju prvu jahtu izgrađenu u Vitezu putem preko Vlašića, potom do luka u Roterdamu i na Floridi sve do konačne luke na Kostarici, te o drugim izazovima govorimo u ovom podcastu. U ovoj epizodi smo razgovarali o: 00:00:00 Teaser i najava 00:04:19 Kako je nastala ideja o brodogradilištu u Vitezu?00:10:40 U Covidu smo odlučili na temelju dizajna jahti napraviti karavane 00:14:25 Naš karavan je otvorio novo poglavlje u caravaning industriji 00:18:45 Svjetsko tržište smo osvojili inovativnošću i dizajnom 00:22:20 Naši karavani i jahte su 100% bh. proizvodi 00:24:40 Naš dolazak na Caravan sajam u Dusseldorf 2021 .00:29:20 Jedinstven monokok dizajn i tehnologija naših karavana je nastao na našem know how-u iz brodograditeljstva00:34:04 Na sajmu u Dusseldorfu smo bili "highlight" cijelog sajma 00:36:50 U Saudijskoj Arabiji gradimo prvu tvornicu naših jahti i karavana00:38:42 Dvije godine poslije prvog sajma dobili German design award 00:48:49 Kakva je oprema u Derubis karavanu? 00:53:05 Derubis karavan je izliven iz jednog dijela i siguran je na cesti 00:58:45 Naša specifičnost je u ručnoj izradi naših majstora, zanatlija01:03.20 Djeci treba približiti zanatske poslove koji su danas cjenjeni 01:11:40 Svjetska krovna asocijacija u karavan industriji nas je primila u svoje članstvo iako nismo iz EU______________💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast🚀 Podrži nas! ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi!🎬 Produkcija: Kolektiv znanja🎥🎧 Video & Audio: Kolektiv znanja🎼Muzika za špicu: Alan Omerović📽Design špice: Effect Agency📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja🎧 Slušajte nas na audio platformama:🔹 Spotify: https://open.spotify.com/show/1UY6dPu...🔹 Apple Podcasts: https://podcasts.apple.com/ba/podcast...🔹 Deezer: https://deezer.page.link/nKJwdEsyGNpV...🔹 Podcast.rs:https://podcast.rs/en/show/kolektiv-z...#lejlakraljevic #derubisjahte #derubiskaravani #derubiscaravans #anisaserak #kolektivznanja #kolektivznanjapodcast #kolektivznanjabusiness #podcastbih…
Melika Hadžić je bh. violinistica čija je muzička priča posve neobična. Violinu je prvi put uzela u ruke sa samo tri godine u Tuzli, a svoje školovanje je započela sa pet godina kod profesora Muhameda Mazalovića u tuzlanskoj Muzičkoj školi. Početkom rata u BiH odlazi u Zagreb na Muzičku akademiju i sa samo 15 godina postaje najmlađa studentica na toj Akedemiji. Nedugo poslije toga odlazi u Beč na Muzički konzervatorij, a u Beču dobiva stipendiju za prestižnu privatnu školu čuvenog svjetskog violiniste Yehudi Menuhina u švicarskom gradu Gstaadu. Njeno muzičko istraživanje dalje je odvodi u London na Royal Academy of Music, gdje je boravila dvije godine, a potom odlučuje potražiti svoj novi muzički pravac na američkom Univerzitetu u Indiani gdje je studirala klasičnu muziku i violinu zajedno sa psihologijom pokreta. Počela se baviti yogom, izučavati spiritualne tehnike opuštanja pri sviranju violine, koje su joj pomogle da upozna novi svijet muziciranja kroz upoznavanje sebe i svoje duše. Iz Indiane je put vodi natrag u BiH, do Sarajeva, a potom i do Rotterdama, gdje je magistrirala na renomiranoj muzičkoj akademiji Codarts. Nakon života u Amsterdamu vraća se u Sarajevo gdje nastavlja sa svojim muzičkim eksperimentima. Melika nije samo klasična violinistica – ona je umjetnica koja violinu koristi ne samo kao instrument, već sredstvo povezivanja – žanrova, emocija, publike... Njeni nastupi, bilo s orkestrima, filharmonijama, ili s Dinom Merlinom, odišu autentičnom energijom. Svira i klasičnu i električnu violinu, a njen stil opisuje kao “Connective Music” – muziku koja povezuje, u kojoj publika ne stoji po strani, već postaje njen aktivni dio. _____________ 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači! 📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja 📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast _____________ U ovoj epizodi smo razgovarali o: 00:00:00 Teaser i najava 00:04:51 Počela sam svirati violinu s 5 godina u Tuzli 00:08:28 Muzička škola u Tuzli odgojila vrhunske svjetske muzičare 00:11:38 S 15 godina najmlađa studentica Muzičke akademije u Zagrebu 00:16:14 Odlazak na Konzervatorij u Beč 00:22:39 Dobivanje stipendije i odlazak u privatnu školu Yehudi Menuhina 00:27:02 Dolazak u London na Royal Music Academy 00:33:21 U Americi sam učila violinu od ruske violinistice Nelli Shkolnikove 00:44:04 Izumila sam svoju "progresivnu violinsku tehniku" sviranja 00:53:40 Problemi klasičnih muzičara s mentalnim zdravljem 00:59:09 Svirala sam i s Dinom Merlinom na njegovoj Burek turneji 01:03:42 Odlazak u Rotterdam na Coddartsu na master 2008. 01:11:11 U Rotterdamu sam izučavala tango violinu 01:20:25 U Rotterdamu sam naučila kako da prirodno sviram na sceni 01:29:30 Moje iskustvo sa djecom u Superar školi u Sarajevu 01:31:45 Moja tehnika sviranja se razvijala s mojim trnovitim iskustvom 🚀 Podrži nas! ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi! 🎬 Produkcija: Kolektiv znanja 🎥🎧 Video & Audio: Kolektiv znanja 🎼Muzika za špicu: Alan Omerović 📽Design špice: Effect Agency 📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja #melikahadzic #violina #electricviolin #yehudimenuhin #dinomerlin #muzickakademijazagreb #royalmusicacademy #londonroyalmusicacademy #indianauniversity #codarts #superarsarajevo #anisaserak #kolektivznanja #kolektivznanjapodcast #podcastbih…
Gost u Business ediciji Kolektiva znanja je prof. dr. Željko Šain, istaknuti stručnjak u oblasti finansija, aktuarske matematike i osiguranja, koji je tokom svoje karijere ostavio veliki trag na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Iako je u penziji, Šain je i dalje aktivan u različitim profesionalnim organizacijama i projektima, a u našem razgovoru pojašnjava zašto je finansijsku pismenost važno podučavati djecu još od vrtića, te govori o finansijskom menadžmentu i lošim strateškim finansijjskim politikama u ovoj zemlji. Također, osvrnuli smo se na njegov rad kao prvog doktora nauka iz oblasti osiguranja u BiH, predsjednika Upravnog odbora Agencije za osiguranje i člana Upravnog vijeća Centralne banke BiH. Ova epizoda nudi uvid u život i rad čovjeka koji je ciojeli svoj radni vijek oblikovao polje finansija i osiguranja u Bosni i Hercegovini. S prof. Šainom sam razgovarala o: 00:00:00 Teaser i najava 00:04:00 Financijska pismenosti i poduzetništvo 00:08:50 Vrijeme u 21. vijeku će se mjeriti prije Trumpa i poslije Trumpa 00:13:13 Finansijsku pismenost treba učiti djecu još od vrtića00:16:25 Kako su poslije rata tadašnji direktori banaka podbacili na testu matematike? 00:22:21 Zašto je u obrazovanju kritičko razmišljanje važnije od učenja vještina? 00:26:30 Za razvoj ekonomije treba tražiti stručnjake u domaćim snagama 00:31:41 Nedopustivo je da je u 2024. u BiH 1.600.000 KM ostavljeno u kladionicama 00:36:47 BiH je jedina zemlja na svijetu gdje se takmiči ko će platiti račun u kafani 00:42:56 Kladionice su pošast našeg društva na kojoj se dobro zarađuje 00:50:10 Ovu zemlju karakterizira sramotno loš ekonomski patriotizam 00:53:02 Tvorci naših ekonomskih poilitika prave nepopravljive strateške greške 00:59:20 Optimizmom se moramo boriti za prosperitet ove zemlje 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja 📌Patreon donacije: / kolektivznanjapodcast 🚀 Podrži nas! ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi! 🎬 Produkcija: Kolektiv znanja 🎥🎧 Video & Audio: Kolektiv znanja 🎼Muzika za špicu: Nino Škiljić 📽Design špice: Effect Agency 📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja #zeljkosain #ekonomskifakultetsarajevo #finansijskapsimenost #osiguranjebih #centralnabankabih #anisaserak #kolektivznanja #kolektivznanjapodcast #podcastbih…
Amila Velić Pilav je vanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na Katedri za menadžment i informacione tehnologije i jedna je od najpoznatijih stručnjakinja u ovoj zemlji u segmentu inovacijskog managementa. Postdoktorski studij je završila na Freie Univerzitetu u Berlinu na Odjelu za Inovacijski menadžment, te je njena ekspertiza obuhvata Inovacijski menadžment, Open Innovation koncept (Otvorene inovacije) i Inovacije poslovnih modela. Nakon boravka u Berlinu 2017. je pokrenula i prvi start up inkubator, ˝GrowUP˝ Business & Innovation Hub, poslovni inkubator Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 2018. je pokrenula prvi inovacijski forum u BiH, Sarajevo Innovation Summit. Kao pionirkinja koncepta Open inovation u Bosni i Hercegovini učestvovala je u brojnim domaćim i međunarodnim projektima. Amila je i autorica velikog broja naučno-istraživačkih radova i studija, te prve knjige o inovacijama u Bosni i Hercegovini pod nazivom „Inovativnost bh. kompanija: otvorena ili ne“. S Amilom sam razgovarala o: 00:00:00 Teaser i najava 00:03:08 KZBusiness u kolaboraciji sa Ekonomskim fakultetom i Udruženjem MBA u BiH 00:06:15 Postdoktorski studij u Berlinu i inovacijski ekosistem 00:08:53 Open inovation koncept i osnivanje inkubatora na Ekonomiji 00:12:50 Osnivanje Sarajevo Innovation summita 2018. 00:14:10 Svaka nacionalna ekonomija traži svoje Zakone i politike 00:17:29 Trenutno pripremamo federalni zakon o inovacijskoj djelatnosti 00:20:39 Greška je što se inovacije vežu samo za mlade ljude i IT rješenja 00:22:29 Godine i stepen obrazovanja nisu prepreka za kvalitetne inovacije 00:26:30 Drvna i metalska industrija su naše najveće izvozne grane 00:30:00 Proizvodnja hrane treba da bude naša strateška industrija 00:35:10 Promocija proizvodnog sektora mladima u BiH je nužna 00:37:10 Mentorstvo u businessu je najmoćniji alat u učenju ______________ 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači! 📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja 📌Patreon donacije: patreon.com/Kolektivznanjapodcast 🚀 Podrži nas! ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi! 🎬 Produkcija: Kolektiv znanja 🎥🎧 Video & Audio: Kolektiv znanja 🎼Muzika za špicu: Alan Omerović 📽Design špice: Effect Agency 📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_zn... https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja #amilavelicpilav #sarajevoinnovationsummit #growuphub #ekonomskifakultetsarajevo #anisaserak #kolektivznanja #kolektivznanjapodcast #kolektivznanjabusiness #podcastbih…
Ovo je nova edicija podcasta, Kolektiv znanja Business, i u prvoj epizodi naša gošća je Jasmina Dizdarević, arhitektica, osnivačica i direktorica kompanije WAGA iz Konjica. Jasmina je odrasla u avliji radionice Mulić, jednog od najstarijih konjičkih majstora drvorezbarstva i jedna je od najzazaslužnijih za revitalizaciju konjičkog drvorezbarstva. Govorimo o tome kako se, još kao djevojčica, zaljubila u to čarobno "kuckanje" drveta, te kako je, nakon povratka sa doktorskih studija u Istanbulu i Jerusalemu, odlučila revitalizirati tu drevnu vještinu iz Konjica i pretočiti sve divne šare nastale u drvetu u kuhinjske pladnjeve i podmetače i druge ukrasne predmete i na koncu napraviti sjajnu domaću kompaniju Wagawood. Saznaćete i kako je u međuvremenu njena kompanija prerasla domaće business okvire, te kako je Jasmina pronašla francuskog investitora, napravila rebrending kompanije i s novim imenom WAGA krenula u osvajanje svjetskog tržišta. *Epizoda je objavljena 21.4.2024 U ovoj epizodi s Jasminom smo pričali o: 00:00:00 Najava i uvod 00:04:02 Odrasla sam u drvorezbarskoj radionici Mulić u Konjicu 00:08:20 Boravak u Jerusalemu na masteru kod prof.Rami Nasrallaha 00:13:12 UNESCO je zaštitio konjičko drvorezbarstvo kao svjetsku nematerijalnu kulturnu baštinu 00:19:09 Po povratku iz Istanbnula odlučila sam napraviti prvu dasku za posluživanje hrane 00:15:54 Konjičko drvorezbarstvo potiče iz islamske ornamentalne arhitekture i njemačke i austrijske vještine rezbarenja 00:21:34 Konjički rezbari su po mojim crtežima izradili prve Waga daske 00:26:50 Moj francuski investitor- rođen u Cazinu i usvojen u Francuskoj 00:28:53 Dobio na poklon moju dasku i odlučio investirati u naš business 00:34:28 Konjičko drvorezbarstvo je nepoznanica i djeci iz Konjica 00:38:32 Iz BiH se najviše izvoze drveni trupci, a ne gotovi bh. proizvodi 00:42:32 UNESCO je dao preporuku da se u Konjicu napravi razred za izučavanje rezbarskih vještina, no HNK to nije realizirao 00:48:02 Rezbari se isključivo drvo oraha, jasena i javora 00:52:40 Picasso je bio prijatelj konjičkog rezbara Mulića u Parizu 00:54:08 Ismail Mulić je u Konjicu imao prvu radionicu drvorezbarstva sa 250 radnika još davne 1929. i osvojio rekord kao najveći svjetski izvoznik namještaja na izložbi u Beču 00:58:56 Radimo u WAGA na uspostavljanju sistema i kanala prodaje 01:03:09 Za mene je pogrešna politika da se žene odvajaju kao zasebne skupine u busninessu 01:05:34 Zašto se žene u businessu bore s vjetrenjačama? 01:08:53 Kako odmaram svoj mozak od silnih informacije koje primim?01:12:52 Nikad nisam imala strateškog plana i nisam mislila da će ovaj posao biti išta više od hobija Pratite nas na društvenim mrežama: FB: https://www.facebook.com/kolektivznanja IG: https://https://www.instagram.com/kolektiv_zn... X : https://twitter.com/AnisaSerak ______________ 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast 🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi! 🎬 Produkcija: Kolektiv znanja 🎧 Audio: Nino Škiljić 🎼Muzika za špicu: Alan Omerović 📽Design špice: Effect Agency 📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️ #jasminadizdarevic #wagawood #konjic #anisaserak #kolektivznanja #kolektivznanjabusiness #podcastbih #konjickodrvorezbarstvo #unescoworldheritage…
Refik Hodžić je novinar i publicista, književnik, dokumentarista, aktivista, stručnjak za strateške komunikacije i tranzicijsku pravdu i nekadašnji glasnogovornik na Haškom Tribunalu. U ovom podcastu Refik govori o svom bezbrižnom odrastanju u predgrađu Prijedora, na rječici Puharska, o čemu je napisao sjajan roman pod nazivom Polaroid kauboj. Prije početka rata u bivšoj Jugoslaviji Refik je otišao na ljetnji raspust kod familije na Novom Zelandu, na kojem je ostao punih 6 godina, vrativši se u BiH nedugo nakon poptisivanja Daytonskog sporazuma. Radio je kao novinar za sarajevske Dane i stručnjak za komunikacije i tranzicijsku pravdu u bivšoj Jugoslaviji, Libanu i Istočnom Timoru. Deset godina je radio kao glasnogovornik Međunarodnog krivičnoga tribunala za Jugoslaviju u Hagu, te kao direktor komunikacija u Međunarodnom centru za tranzicijsku pravdu u New Yorku. Radio je kao savjetnik za strateške komunikacije za Siriju i Mijanmar, Šri Lanci i Afganistanu. Trenutno je angažiran kao savjetnik za tranzicijsku pravdu u postkonfliktnim društvima u Jemenu, Siriji i Ukrajini, te na procesima dehumanizacije i medijacije u tim društvima. U ovoj epizodi smo razgovarali o: 00:00:00 Teaser i najava 00:04:16 Odrastanje u Prijedoru i odlazak na Novi Zeland 00:10:01 Povratak s Novog Zelanda, saradnik u Danima 00:17:13 Emigrantska zajednica iz bivše Jugoslavije na Novom Zelandu 00:23:07 Moji stričevi su 50tih emigrirali u Australiju i na Novi Zeland 00:30:06 Moj stric Refik u Prijedor je '78. iz Australije donio majmuna 00:40:06 "Polaroid kauboj" je knjiga o čaroliji mog djetinjstva u Prijedoru 00:49:21 Današnjoj djeci je nezamisliva sloboda s kojom smo mi odrastali 00:59:02 Ljudi koji su na vlasti danas nemilice kradu milijarde 01:06:26 Haški tribunal je razotkrio kako su se desili najstrašniji zločini 01:13:10 Ogromna arhiva Tribunala čuva istinu o zločinima u bivšoj državi 01:19:10 Mi imamo ogroman dug prema ljudima koji su svjedočili u Hagu 01:27:04 Dehumanizacija rata u Gazi i Siriji 01:33:13 Situacija u Jemenu ne daje nadu da će iko odgovarati za zločine 01:42:01 Dehumanizacija je dio genocidnog poduhvata u Gazi i Jemenu 01:51:18 Naivno je vjerovati da će Amerika lako izgubiti poziciju moći 01:57:16 Pokretač "Dana Bijelih traka" za sjećanje na žrtve u Prijedoru 02:03:20 Studentski otpor u Srbiji mi daje nadu u bolju budućnost 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast 🎬Produkcija: Kolektiv znanja Muzika za špicu: Alan Omerović Design špice: Effect Agency Pratite nas na društvenim mrežama: FB: facebook.com/kolektivznanja IG: instagram.com/kolektiv_znanja Tik Tok: tiktok.com/@kolektiv.znanja ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️#kolektivznanja #kolektivznanjapodcast #anisaserak #podcastbih#refikhodzic #haskitribunal…
Alija Kamber je čovjek koji za sebe ne voli reći da je multimedijalni umjetnik,, nego da je umjetnik bez karijere. On je fotograf, videograf, crtač i skupljač umjetnina, nadasve avanturista i putoholičar. Kako ga je bard suvremene umejtnosti u BiH i regiji, Jusuf Hadžifejzović, nazvao otvarajući njegovu psoljednju izložbu, on je Evlija Ćelebija modernog doba.Saznaćete sve o Alijinim putešestvijama na Karibima, njegovom višemjesečnom životu u Havani, na Kubi, otkrivanju Puta svile u Samarkandu i Afganistanu i zašto smatra Indiju svojom nepresušnom inspiracijom.Svoje umjetničke instalacije, fotografije i artefakte s raznih putiovanja Alija je izlagao u svojoj putujućoj galeriji Grundilo od Bihaća, Mostara, Zenice, Sarajeva, Tuzle i drugih gradova BiH do Kube, New Yorka, Indije, a izlagao je i u galerijama u Berlinu. Učestvovao je i kao jedan od performera na posljednjoj izložbi Selme Selman "Sleeping guards" 30.1.2025. u Stedejlik muzeju u Amsterdamu. https://www.alijakamber.com/page/4 IG: https://www.instagram.com/furaun/ ____________ U ovoj epizodi smo razgovarali o: 00:00:00 Teaser I najava 00:05:11 Moja putovanja započinju najprije u Bosni 00:09:02 Kako sam se počeo baviti fotografijom? 00:15:50 Izložba "Random" u Charlami u Skenderiji u decembru '24. 00:19:49 Moje iskustvo s Kariba i otkrivanje svijeta van "dijamantne zone" 00:24:30 Radio sam kao fotograf na cruiseru i upoznao čaroliju Kariba 00:26:50 Od djetinjstva sam lud za Kubom i sanjao sam da živim u Havani 00:30:08 Živeći s kubanskom familijom upoznao sam svaki kutak Havane 00:39:21 Moja avantura u Samarkandu 00:45:20 Zašto svi u Uzbekistanu voze američka Chevrolet auta? 00:52:08 Indija je čudesna zemlja u kojoj je nema kraju iznenađenjima 00:58:30 Moje iskustvo obilazaka buvljaka po svijetu 01:01:02 Razmjena umjetničkih artefakata sa Sicilije i sa Kube 01:06:46 Godinama skupljam komadiće ruševina spomenika Partizanskog groblja u Mostaru Bogdana Bogdanovića 01:12:09 Dio sam performanca na izložbi Selme Selman u Stedejlik muzeju u Amsterdamu 01:17:09 Kako sam izlagao u galerijama u Berlinu? 01:21:44 S prijateljima nije lako napraviti podcaste 01:27:38 Umjetnik sam bez karijere i CVa i volim svoju putujuću galeriju 01:30:42 Otvorili smo galeriju Raskosh u Sarajevu 01:35:00 Brinem se kome ću ostaviti svoj "muzejski" profil na Instagramu ______________ 🚀 Podrži nas!Klikni SUBSCRIBE i pridruži se zajednici onih koji misle drugačije. Tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi! 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja 📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast 🎬 Produkcija: Kolektiv znanja 🎥🎧 Video & Audio: Kolektiv znanja 🎼Muzika za špicu: Alan Omerović 📽Design špice: Effect Agency 📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja ‼️Pretplatite se na naš YT kanal‼️ SUBSCRIBE ‼️ #alijakamber #kuba #samarkand #furaun #partizanskogrobljemostar #galerijaraskosh #kolektivznanja #podcast #podcastbih #anisaserak…
U specijalnoj epizodi podcasta snimljenoj u Beogradu, u koprodukciji s platformom podcast.rs, gošće su studentice, predstavnice studentskog pokreta u Beogradu, Ružica Ristivojević sa Odsjeka za kameru Fakulteta dramskih umjetnosti i Vida Radovanov s Fakulteta za tekstil i dizajn. Razgovarali smo o organizaciji njihovih plenuma i blokada na fakultetima, kako se druže, što jedu, gdje spavaju, kako provode svoje vrijeme na fakultetima, šta žele, o kakvoj budućnosti sanjaju, čemu se nadaju, te kako kroje svoju strategiju otpora. 📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja 📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast U ovoj epizodi smo razgovarale o: 00:00:00 Teaser i najava 00:04:08 Kako su započeli studentski protesti na FDU u BG? 00:11:04 Tužba protiv lica koja su nas napala na ulici 00:17:45 Kolektivna trauma na Balkanu zadnjih 30 godina 00:22:23 Imamo ogromnu podršku profesora 00:26:46 Organizacija plenuma na fakultetima 00:29:58 Kako su studenti iznenadili javnost svojom empatijom i ozbiljnošću? 00:38:00 Gdje spavaju, šta jedu, kako provode vrijeme na fakultetima? ž00:43:00 Organizacija studentskog marša do Novog Sada 00:51:06 Mi nismo robotizirana generacija, mi imamo svoje kritičko mišljenje 00:56:07 Važnost našeg antifašističkog nasljeđa za studentski otpor 01:00:15 Naši zahtjevi su da institucije obavljaju svoj posao 01:06:57 Žene su glavni driveri i najveća snaga studentskog pokreta 01:11:11 Ženska energija je pokrenula cijelu ovu priču i organizaciju 01:16:14 Radujemo se proljeću, treba malo oduška od svega 01:20:21 Bitno je da odstranimo svoj ego i shvatimo snagu zajedništva 01:23:00 Redari na našim protestima su naši najveći heroj Produkcija: Kolektiv znanja Video i audio: podcast.rs Muzika za špicu: Alan Omerović Design špice: Effect Agency Pratite nas na društvenim mrežama: FB: facebook.com/kolektivznanja IG: instagram.com/kolektiv_znanja Tik Tok: tiktok.com/@kolektiv.znanja ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️ #studentskiprotest #studenti #sviublokade #studnetskeblokade #fdubeograd #kolektivznanja #kolektivznanjapodcast #podcastbosnaihercegovina #anisaserak…
Gost je bosanskohercegovački i australski skulptor, Adis Elias Fejzić. Svoju umjetničku karijeru Adis je započeo u Srednjoj umjetničkoj školi u Sarajevu sredinom '80-tih, a nastavio je na Odsjeku vajarstva na sarajevskoj ALU gdje je magistrirao 2008. Prvi je bh. umjetnik koji je doktorirao na temi srednjovjekovnih bosanskih stećkaka, pod nazivom "Spomenik za 21. stoljeće: Vječnost bosanskog stećka i njegova relevantnost za suvremenu vizualnu umjetnost", na Queensland College of Art na Griffith University, Brisbaneu, Australija. Zbog opsesije bosanskim stećcima zovu ga i doktorom za stećke. Nakon dugogodišnjeg istraživanja specifične multiskulpturalne forme stećaka i tehnike izrade svojom osobenom metodom direktnog klesarstva uspio je da iskleše svoje "stećke modernog doba". Jedan od takvih stećaka krasi baštu ispred Parlamenta Australije u Canberri, koju je napravio u znak zahvalnosti prema australskom društvu koje ga je "udomilo" i pružilo mu drugi dom početkom 2000tih, a drugi se nalazi u Odenseu u Danskoj. Adis vam u podcastu otkriva i neke dosad neotkrivene detalje o svojoj umjetničkoj karijeri, crtice iz svoje bogate karijere i opsesivne fascinacije bosanskim stećcima, o svojoj osobenoj tehnici direktnog klesarstva, te o svojoj posebno kreiranoj tehnici srednjovjekovne kaligrafije utemeljenoj na bosančici. 📍Dokumentarac možete gledati na linku: https://balkans.aljazeera.net/program/fullscreen/2022/1/29/fullscreen-pisar-novih-stecaka 📍Adisova doktorska disertacija "A Memorial for the Twenty-First Century: The Timelessness of the Bosnian Stećak and Its Relevance to Contemporary Visual Art" možete pročitati na linku: https://research-repository.griffith.edu.au/server/api/core/bitstreams/be86081f-3d6c-4736-8826-05fcee52db19/contentAdisove radove možete pogledati i na njegovoj stranici i IG profilu: 📍 web: https://addis-aef.com.au/about/ i 📍IG profil: https://www.instagram.com/addis_aef/ 📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja 📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast U ovoj epizodi s Adisom sam razgovarala o: 00:00:00 Uvod i najava 00:04:05 Dolazak na školovanje u Sarajevo u Srednju umjetničku školu 00:09:10 Profesori još na prijemnom otkrivaju njegov talenat za vajarstvo 00:13:06 Tehnika direktnog klesarstva postaje njegova ekspertiza 00:19:40 Vrste kamena s kojim voli raditi su onaj iz Prilepa i s Hreše 00:23:15 Ljubav umjetnika i kamena je poput odnosa toreadora i bika 00:25:36 Rat Da Vincija i Michelangela je li vrijednije slikarstvo ili vajarstvo 00:28:38 Kisele kiše uzrokuju eroziju mnogih antičkih i renesansnih javnih skulptura 00:33:14 Michelangelo je bio vezan za lokalni kamen iz Carrere 00:37:23 Tokom školovanja želio sam postati klasični skulptor 00:41:27 Tehnika direktnog klesarstva dovela me je do boljeg razumijevanja stećaka 00:44:32 Najbolji opis Otto B.Merin "Stećak je umjetnost u kojoj je vječnost sama postala stil" 00:51:13 Stećak u Danskoj sam napravio kao poklon našoj zajednici Bosanaca i Hercegovaca 01:00:02 Izumio sam svoje arhaično kaligrafsko pismo na temelju bosančice 01:03:59 Adisova "makomanija"- fascinacija Makom Dizdarom 01:09:49 Biti Australac je privilegija koja u sebi sadrži kozmopolitizam 01:15:46 Danas radim sa studentima ALU u SA kao stručnjak iz prakse 01:18:29 Nedavno sam radio skulpturu bh. košarkaša i trenera Sabita Hadžića 01:21:50 Zašto žiriji na konkursima za javne skulpture ne pojasne odluke izabranih idejnih rješenja? 01:26:55 Adisov odjevni stil je njegova umjetnička mimikrija 🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi! 🎬 Produkcija: Kolektiv znanja 🎧 Audio: Nino Škiljić 🎼Muzika za špicu: Alan Omerović 📽Design špice: Effect Agency #adiseliasfejzic #doktorzastecke #kolektivznanja #kolektivznanjapodcast #podcastbosnaihercegovina #anisaserak #bosanskistecak #stecak…
Pred vama je novogodišnji podcast u kojemj je naš gost glavom i bradom, Djeda Mraz! Da, naš gost je najdraži sarajevski Djeda Mraz, Mladen Jeličić Troko, čovjek kojem je uloga Djeda Mraza najveća i najvažnija uloga u životu. Troka je nesumnjivo jedan od najznačajnijih glumaca i humorista, performera dječjih predstava u ovoj zemlji, čovjek koji ispred svih svojih projekata stavlja odgoj i obrazovanje kao glavne temeljne odrednice, i koji je svojim pričama, u vrijeme kad storytelling nije bio buzz word, odgojio veliki broj generacija djece kojima je dijelio novogodišnje paketiće. S Trokom smo razgovarali o njegovoj ulozi Djeda Mraza, o onome što je uslijedilo nakon Zimske Olimpijade ’84., od Nadrealista, Audicije... Troko u ovoj epizodi otkriva i kako je zamalo realizirao retrospektivnu izložbu Andy Warhola 1985. i zašto je tadašnji direktor Skenderije odbio da podrži tu izložbu i već dogovoreni koncert grupe Queen na Koševu 1985. u vrijeme prije Live Aida. Otkriva i kako je, na nagovor Enje Hadžiomerspahića, osmislio ideju da se u Sarajevu 1985. utemelji jedna od najznačajnijih izložbi suvremene umjetnosti u tadašnjoj Jugoslaviji, Jugoslovenska Dokumenta, koju je realizirao sa umjetnicima Sašom Bukvićem i Jusufom Hadžifejzovićem. Ta je izložba postala zaštitni znak sarajevske i jugoslovenske umjetničke scene kasnih ‘80tih i jedna od najvažnijih umjetničkih događaja koja je prethodila stvaranju ideje o Muzeju suvremene umjetnosti u Sarajevu, Ars Aevi. U ovoj epizodi s Trokom smo pričali o: 00:00:00 Uvod i najava, novogodišnja čestitka 00:02:35 Uloga Djeda Mraza je najvažnija uloga u njegovom životu 00:08:27 Djeci je nekada bila radost dobiti naranču u novogodišnjem paketu 00:14:09 Najveća predstava u kojoj sam igrao bila je Olimpijska bajka u Zetri pred OIimpijadu 00:18:14 Kako se stvaraju izmišljene priče u našim medijima? 00:23:31 Sundblom je 1931. za Coca Colu napravio današnju verziju Djeda Mraza u njihovoj zaštitnoj crveno bijeloj boji 00:28:42 Danas se nikako ne pazi na odgoj i edukaciju djece 00:33.25 Djeda Mraz je ortopedsko pomagalo roditeljima u odgoju djece 00:40:15 Kad vidite te okice djece koja dobiju paketić od Djeda Mraza to se ne može ničim platiti 00:50:45 Kako je nastala ideja o Jugoslovenskim Dokumentima? 00:54:57 Andy Warhola je trebao imati retrospektivnu izložbu 1984.u SA 00:57:56 Dogovorio sam koncert Queen na Koševu 1985. prije Live Aida 00:59:34 Tadašnji direktor Skenderije nije odobrio koncert Queena, jer je bio protiv homoseksualaca 01:03:10 Saša Bukvić i Jusuf Hadžifejzović su bili glavni pokretači Jugoslovenskih Dokumenata 01:08:31 Ilija Šimić iz SIZa za kulturu pomogao u realizaciji Dokumenata 01:12:48 Transport i osiguranje radova umjetnika iz cijele Jugoslavije nam je bio najveći problem u organizaciji 01:15:48 Enjo Hadžiomerspahić je zajedno sa sinom Anurom napravio sjajnu kolekciju Ars Aevi na tragu Dokumenata 01:16:23 Anur, Damir Nikšić, Kurto, Plasta, članovi benda Sing Sing su postavljali prve radove kolekcije Ars Aevi 01:17:14 Ja sam radoznao čovjek koji pokušava zadovoljiti svoju znatiželju 01:18:30 Jedan od mojih trojice djedova bio i Nezir Krečo, komšija i vlasnik naše zgrade 01:24:09 Kako djeca učestvuju u pričama koje sam im pričao? 01:28:10 Zašto se na JMBG protestima priključili svi kojih se to ticalo?01:29:15 Karijera u ugostiteljstvu i restoranskog reviewera 01:33:31 Iako Bosna ima odličnu kuhinju kod nas postoje ljudi koji su samo pitoovisnici 01:35:55 Trokina Novogodišnja čestitka 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja 📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast 🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi! ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️#kolektivznanja #podcast #podcastbih #anisaserak #mladenjelicictroka #djedamraz…
Gošća je Lala Raščić, multimedijalna umjetnica koja živi na relaciji Sarajevo-Zagreb. Lala je završila Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu i magistrirala je na Rijksakademie u Amsterdamu. Izlagala je na brojnim solo izložbama i učestvovala na umjetničkim rezidencijama u Beču, Istanbulu, Parizu, Torontu, New Orleansu, a od 2011-2018. bila je članica Good Children Gallery u New Orleansu. Također je članica feminističke sarajevske organizacije CRVENA. U podcastu smo razgovarali o njenom umjetničkom fokusu na suvremene i historijske prakse storytellinga i usmene tradicije u današnjem društvu. Razgovarali smo o etnomuzikološkom fenomenu tepsijanje, balkanskom fenomenu ženskog epskog pjevanja i o njenoj izložbi Počimalja, održanoj u Zemaljskom muzeju BiH u oktobru 2024. Također smo razgovarali i o njenom dugogodišnjem projektu Gorgo i remitologizaciji mita o Meduzi i ženama u antičkim mitovima nad kojima se vršilo nasilje, a one su prikazivane kao zlobnice i očajnice. Razgovarali smo i o njenom projektu Prokleta brana o radio drami Radio Lukavca o lažnom pucanju brane na jezeru Modrac 2000. https://lalarascic.com https://www.instagram.com/p/DBJXO2hIRSx/?img_index=1 S Lalom smo razgovarali: 00:00: Intro i uvod 00:03:01 Lalin put u Zagreb i studij na Umjetničkoj akademiji 00:08:01 Tepsijanje je etnomuzikološki akustički fenomen svojstven ženama 00:13:40 Žene u kućama su pjevale i muzicirale vrteći bakrene tepsije 00:16:21 Tepsijanje je došlo u BiH s Osmanlijama i prisutno je od Turske do Grčke 00:18:10 Izložba Počimalje i multimedijalni performans tepsijanja u Zemaljskom muzeju 00:26:41 Franz Fodermayr, austrijski etnomuzikolog proučavao fenomen tepsijanja 00:30:52 Fodermayr je izučavao akustički efekat vibriranja koji nastaje u tepsijanju 00:35:20 Epsko pjevanje i narativi vezani za epove su dio mojih istraživanja 00:40:53 Prokleta brana o drami Radija Lukavac iz 2000. o lažnom pucanju brane na jezeru Modrac 00:45:25 Radio je demokratičan medij i ponovo će se vratiti u modu 00:49:55 Biblijski mitovi o potopima i brane koje u pucaju u Lukavcu, Zagrebu i Beogradu 00:52:26 Život u New Orleansu i projekat Travel in the box 01:00:19 Henry Box Brown - aktivista i abolicionist koji je iz očaja 1849. želio domoći se sobode 01:04:56 Projekat Gorgo o Meduzi i antičkim mitovima u kojima su žene izložene nasilju 01:09:38 Definicija mita je takva da ne presipitujemo istinu u njima i zato nam je važna remitizacija 01:13:04 Meduza je pretvorena u čudovište jer ju je Posejdon silovao 01:16:25 Trebala sam u Ghoeteborgu instalirati izložbu za Monteverdijevu operu Krunidba Popeje 01:20:44 Meduza je zapravo bila velika ljepotica od čije ljepote su se muškarci skamenili 01:23:42 Trenutno radim na projektu Arheobotanika i apokalipsa 01:27:03 Muzej Sigmund Freuda u Bergasse u Beču se nalazi moj rad 01:30:34 Freud se odselio iz tog stana u Beču ali je njegov ćivot u potpunosti dokumentiran u tom Muzeju 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja 📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast 🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi! 🎬 Produkcija: Kolektiv znanja 🎥🎧 Video & Audio: Kolektiv znanja 🎼Muzika za špicu: Alan Omerović 📽Design špice: Effect Agency 📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️ #lalarascic #kolektivznanjapodcast #podcastbih #anisaserak #kolektivznanja #tepsijanje #prokletabrana #henryboxbrown #gorgona #medusa…
U 2.dijelu serijala "Sudbina Muzeja revolucije u Sarajevu i Beogradu" razgovaramo o našem antifašističkom nasljeđu i kulturnoj memoriji Balkana i o sudbini Muzeja revolucije u Beogradu. O antifašističkom nasljeđu i hrabroj antifašističkoj borbi naroda iz ovih krajeva u bivšoj Jugoslaviji svjedočile su kolekcije u nekadašnjim Muzejima revolucije. '90.tih godina, s raspadom bivše Jugoslavije, nestali su i Muzeji revolucije. Stvoren je potpuno drugačiji historijski narativ o našem antifašističkom nasljeđu, koji nas je natjerao da se naše antifašističke prošlosti stidimo i da zaboravimo našu herojsku memoriju Balkana. Govorimo o nasljeđu Muzeja revolucije u Beogradu i nastanku Muzeja Jugoslavije. Moje gošće su Ana Panić, kustoskinja Muzreja Jugoslavije i Veselinka Kastratović, kustoskinja nekadašnjeg Muzeja revolucije i današnjeg Muzeja Jugoslavije. Razgovaramo o stvaranju nekadašnjeg Muzeja revolucije u Beogradu i i stvaranju Muzeja Jugoslavije, o Kući cveća na Dedinju i sudbini tog kompleksa nakon raspada bivše Jugoslavije. _______________ 📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja 📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast ______________ S Veselinkom i Anom smo razgovarali o: 00:00: Intro i uvod 00:04:15 Kako je nastao Muzej Jugoslavije na temelju Muzeja 25.maj?00:05:40 Muzej 25. maj bio je poklon Titu za njegov 70. rođendan 00:07:33 U Muzeju 25. Maj nalazi se zbirka sa više od 15 000 štafeta 00:09:38 Do danas je Titov grob u Kući cveća obišlo više od 18 miliona posjetilaca 00:10:29 Nastajanje Muzeja istorije Jugoslavije 1996. 00:13:49 Muzej revolucije u Beogradu je još od 1959. bio u nastajanju 00:19:41 Direktorica Muzeja revolucije u BG Danica Abramović, majka umjetnice Marine Abramović 00:23:30 Osnivanjem Muzeja istorije Jugoslavije ’96. počela je borba kolektiva za Muzej 00:25:20 2000-tih počeli su u Muzej dolaziti turisti koji su znali ko je bio Tito 00:26:20 Strancima je priča o Nesvrstanima i to da smo živjeli između dva bloka jako zanimljiva 00:28:36 Sudbina Muzeja revolucije i sjećanje na antifašističku NOB je nakon ‘90tih izbrisana 00:31:24 SUNBOR nas je spasio od zatvaranja 00:35:08 Ljudima danas treba objasniti da fašizam i antifašizam nisu samo oružana borba 00:38:22 Muzej revolucije ima fantastične zbirke iz kojih izvlačimo predmete za izložbe 00:44:25 Kako prezervirati memoriju Balkana i sačuvati je za nove generacije? 00:47:18 U Muzeju Jugoslavije radimo na pojašnjenju fenomena antifašizma 00:49:27 Pravimo sadržaj za mlade ljude koji dolaze u Muzej, ali ne znaju ko je bio Tito 00:52:13 Danas moramo insistirati na definiranju fašizma i antifašizma 00:58:53 Sve manje djece dolazi u Muzeje i to se mora promjeniti 01:03:14 Muzej je mjesto gdje se može saznati istina o prošlim vremenima 01:07:33 Gdje su nestali paunovi iz kompleksa Kuće cveća? 01:08:56 Kamen s Mjeseca težak 142 g je najvrijedniji artefakt u Muzeju Jugoslavije 01:12:30 Muzejska zbirka je puna vrlo vrijednih predmeta koje je Tito dobivao na poklon Produkcija/Sarajevo: Kolektiv znanja Audio/Sarajevo: Nino Škiljić Produkcija/Beograd: podcast.rs Video i audio/Beograd: podcast.rs Muzika za špicu: Alan Omerović Design spice: Effect Agency 📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️ "Sudbina Muzeja revolucije u Sarajevu i Beogradu" is susported by UNESCO, trought Culture and Creativity for Western Balkan, a project funded by European Union that aimes to foster dialogue in the Western Balkans by enchancing cultural and creative sectors for increase socio-economic impact. #muzejjugoslavijebeograd #muzejrevolucijebeograd #muzej25maj #kucacveca #dedinje #antifasizam #nesvrstani #partizani #kolektivznanja #podcastbih #anisaserak #cc4wb #unesco #cc4wbs…
U serijalu "Sudbina Muzeja revolucije u SA i BG" razgovaramo o našem antifašističkom nasljeđu i o kulturnoj memoriji Balkana. O antifašističkom nasljeđu i hrabroj antifašističkoj borbi naroda iz ovih krajeva u bivšoj Jugoslaviji svjedočile su kolekcije u nekadašnjim Muzejima revolucije. '90.tih godina, s raspadom bivše Jugoslavije, nestali su i Muzeji revolucije. Stvoren je potpuno drugačiji historijski narativ o našem antifašističkom nasljeđu, koji nas je natjerao da se naše antifašističke prošlosti stidimo i da zaboravimo našu herojsku memoriju Balkana. O tome kakva je sudbina Muzeja revolucije u Sarajevu i Beogradu razgovaramo u ovom podcastu. Moja prva gošća je Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH u Sarajevu, nekadašnjeg Muzeja revolucije. Govorimo o njihovoj posljednjoj izložbi Wer ist Walter?, koja na posve drugačiji način objašnjava kako je izgledala antifašistička borba u BiH, ko su bili okupatori, a ko antifašisti koji su branili zemlju, zašto je važno da se antifašističkog nasljeđa naših predaka ne stidimo, nego da se njime ponosimo i zašto je važno djeci u školama ispričati historijski relevantnu istinu o našem antifašističkom nasljeđu.______________📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast______________S Elmom smo pričali o: 00:00:00 Intro i najava 00:07:22 Izložba Wer ist Walter? Ili Topografija antifašističkog otpora u BiH00:09:33 Sa raspadom bivše YU Muzeji revolucije više nikome nisu trebali00:13:30 U bivšoj Jugoslaviji smo imali najveći antifašistički pokret u Evropi00:15:10 Zašto mladi ljudi ovdje ne uče o antifašizmu i zašto se ne ponose tim nasljeđem?00:17:03 Mi smo zaboravili ko je bio Walter i koji je njegov historijski značaj00:19:01 Šteta koju je mladim generacijama napravio historijski revizionizam je ogromna00:22:22 Partizanski pokret-plaforma zajedničke borbe naroda u Kraljevini Jugoslavije protiv okupatora i fašista00:27:07 Tema sudbine Muzeja revolucije širom bivše Yu nepoznata je javnosti00:28:40 Its complicated- dio izložbe koji objašnjava odnos fašističkih i kvislinških snaga u NOB-u00:31:47 Priča o antifašizmu je sjajan temelj za dijalog među mladima00:34:10 Tito nije komandovao ratnim bitkama iz podruma, nego je direktno učestvovao u njima00:36:04 Žene imaju ključnu ulogu u partizanskom pokretu otpora 00:39:15 Misija Muzeja je očuvati antifašističko nasljeđe kao dio memorije Balkana00:41:35 Prvi put nakon 1966. izložba koja govori o antifašističkom partizanskom pokretu00:43:02 Za razliku od ostalih Muzeja revolucije u Jugoslaviji mi u SA smo bili i fizički ugroženi u ratu, 30 godina imamo problem s finansiranjem i nemamo grijanja00:45:48 U duhu antifašistkinja danas Muzej predvodi sjajan ženski tim 00:47:45 Koristili i sliku Valtera koja je pronađena u njegovom novčaniku nakon pogibije00:49:37 Najvrijedniji artefakt u našem Muzeju je raritetni Oklopni voz iz II svjetskog rata 00:53:51 Mi nemamo Mona Lizu, ali imamo vrijedan artefakt, a to je priča o antifašizmuProdukcija/Sarajevo: Kolektiv znanja Audio/Sarajevo: Nino Škiljić Produkcija/Beograd: podcast.rs Video i audio/Beograd: podcast.rs Muzika za špicu: Alan Omerović Design spice: Effect Agency ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️ #historijskimuzejbih #elmahasimbegovic #weristwalter #walterbranisarajevo #vladimirpericvalter #antifasizam#kolektivznanjapodcast #kolektivznanja #podcast #podcastbih #anisaserak #cc4wb #unesco *Kolektiv znanja Podcast "Sudbina Muzeja revolucije u Sarajevu i Beogradu" is susported by UNESCO, trought Culture and Creativity for Western Balkan, a project funded by European Union that aimes to foster dialogue in the Western Balkans by enchancing cultural and creative sectors for increase socio-economic impact.…
Pred vama je specijalna epizoda podcasta o posjeti OŠ “Dragiša Luković Španac” iz Kragujevca Muzeju ratnog djetinjstva u Sarajevu, koja se desila 19.3.2024. Ovaj podcast napravljen je u suradnji sa kolegom novinarom Milanom Živanovićem iz Beograda u okviru projekta Creative culture for Western Balkan, koji podržava Thomson Foundation.U podcastu smo razgovarali s Jasminkom Halilovićem, osnivačem i direktorom Muzeja ratnog djetinjstva u Sarajevu, kojeg je 2018. Forbes kao prvog Bosanca uvrstio na svoju listu evropskih lidera “30 under 30”, a 2023 je proglašen za European Young Leader (EYL40). Također smo razgovarali i s kolegom Milanom Živanovićem o tome kako on doživljava ovakve mirovne inicijative i zašto su one važne u današnoj eri narastajućeg fašizma. ______________📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast______________U ovoj epizodi s Jasminkom smo pričali o:00:00:00 Uvod i najava00:02:44 Put u Kijev i pripreme za otvaranje MRD u Ukrajini00:06:55 Kijev nije previše ugrožen, daleko je od fronta a dalekometno bombardovanje je preskupo 00:11:11 U MRDu prikupljamo priče i predmete djece koja su odrastala u ratu00:18:59 Važno je da mi u BiH podržavamo odbranu palestinskog naroda jer smo proživjeli rat 00:22:50 Budžet iz institucija BiH za MRD je manji od svih drugih većih festivala 00:26:00 Posjeta OŠ iz Kragujevca MRDu u organizaciji YIHR iz Beograda 00:31:10 Prvi put je u martu jedna škola iz Srbije došla u zvaničnu posjetu našem Muzeju00:36:29 Nastavnice iz Kragujevca su pretrpile medijski linč u Srbiji zbog posjete Muzeju00:42:15 Ministarstva obrazovanja kantona i RS-a moraju dati školama dozvolu za posjetu MRDu00:47:00 Mladi političari iz različitih stranaka u SA uticali su na dodjelu lokacije u Logavinoj00:50:57 Želimo da nova zgrada MRD bude zaštitni znak Sarajeva00:57:00 Imamo izvrsnu suradnju sa kolegama iz muzejske industrije 01:05:34 Širenje naše kolekcije je vrlo zahtjevno i skupo 01:09:18 Zapaljena knjigu iz Vijećnice na izložbi u Seulu je vidjelo preko 100 000 ljudi01:12:45 Dokumentarac o gegicama u MRDu porodice koja je iz Kalesije izbjegla u Švicarsku 01:16:43 Posljednjim letom sam napustio Kijev u februaru 202201:20:27 Posvetio sam svoj život razvoju MRD01:22:47 Najava razgovora sa Milanom Živanovićem, novinarom iz Beograda01:25:05 Ova posjeta je možda najvažniji događaj u posljednih 30 god na polju pomirenja u regionu01:30:02 Novinari obično govore samo o krivici želeći da utvrde ko je više kriv, što je pogrešno01:36:48 Nije mi jasno zašto bi bilo kome smetao razgovor o miru01:41:00 Važno je da istrajemo na ovakvim razgovorima o miru📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️ #muzejratnogdjetinjstva #warchilldhoodmuseum #jasminkohalilkovic #ukrajina #warchildhoodmuseumkiev #antifasizam #kolektivznanjapodcast #kolektivznanja #podcast #podcastbih #anisaserak #cc4wbs #unesco #britishcouncil #thomsonfoundation *Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.…
Belma Bešlić Gal, bh. i austrijska pijanistica i kompozitorica, u selu Mijakovići kod Vareša je osnovala prvu umjetničku rezidenciju za klasičnu muziku "Zvjezdane staze". Ova umjetnica i kuratorica rođena je u Tuzli, gdje je završila osnovnu i srednju muzičku školu u klasi prof. Planinke Jurišić. Kao 15 godišnja djevojčica usred rata odlazi u Weimar u Njemačku na studij klavira na Visokoj školi za muzičku umjetnost Franz Liszt kod prof. Gerlinde Otto i Lazara Bermana, a daljnje usavršavanje nastavila je na Kunstuniversität Graz, izučavajući pozorišnu i scensku muzikom, te kompoziciju. Osvojila je brojne svjetske nagrade kao mlada pijanistica sloveći za jednu od najdarovitijih mladih pijanistica u ex YU, a kasnije je osvojila i brojne nagrade na muzičkim festivalima.Belma je suosnivačica Kamernog sastava Revolucionario, koji izvodi muziku inspirisanu bosanskim i balkanskim etnosom. Na ovogodišnjem Festivalu Slovo Gorčina u Stocu premijerno je na otvaranju Festivala, na drevnom lokalitetu sa stećcima u Radimlji, predstavila multimedijalni muzički i scenski projekat, posebno komponiran za Festival, po imenu "Iza uma". Ove godine je po prvi put u BiH osnovala umjetničku rezidenciju za muzičare klasične muzike koju je nazvala AIR "Zvjezdane staze". ______________📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast______________S Belmom smo pričali o:00:00:00 Uvod i najava00:04:24 Ovo je druga suradnja sa Slovom Gorčina, prva je bila 2017.00:08:08 Scenografiju na stećcima na Radimlji nije bilo lako realizirati00:13:15 Zašto sam rezidenciju nazvala Zvjezdane staze?00:15:10 Kupila sam kuću u selu Mijakovići jer sam se zaljubila u to mjesto00:19:09 Prva art rezidencija klasične muzike u BiH u Mijakovićima00: 24:11 Vraćam se Bosni jer želim da ostavim nešto svojoj zemlji:00: 30:02 Mještani u Mijakovićima bili oduševljeni klasičnom muzikom koju nikad ranije nisu čuli00: 35:05 Za sljedeću godinu na rezidenciji planiram dovesti svjetske kompozitore00: 38:40 Na moju muziku i estetiku je utjecalo moje porijeklo iz BiHProdukcija: Kolektiv znanjaAudio i video: podcast.rsMuzika: Alan OmerovićDesign: Effect Agency🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️ Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi! 📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️#belbabeslicgal #airzvjezdanestaze #mijakovici #varesclassicalfestival #klasicnamuzika#kolektivznanjapodcast #podcastbih #anisaserak #kolektivznanja *Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.…
Gorčin Dizdar, historičar i istraživač srednjovjekovne Bosne i jedan od ponajboljih poznavatelja srednjovjekovne kulture stećaka u BiH je i predsjednik UO Fondacije Slovo Gorčina i unuk čuvenog hercegovačkog pjesnika Maka Dizdara. S Gorčinom smo razgovaramo o stalnoj borbi entuzijasta koji se bave nezavisnom kulturom da namaknu sredstva za organizaciju jendog od najstarijih kulturnih festivala u BiH Slovo Gorčina, koji je ove glodine doživio jedno od najboljih izdanja od osnivanja 1971. godine. O tome kako je ovogodišnje otvaranje Slova Gorčina na Radimlji sa spektakularnim multimedijalnim projektom austrijske i bh, kompozotorice Belme Bešlić Gal "Iza uma" jedan Stočanin nazvao "Pink Floydom na Pompejima". Zašto je Slovo Gorčina stolačka inicijativa i kako oni čuvaju Makovu ideju o zejdničkom bh. nacionalnom identitetu uprkos naporima svih u široj zajednici da bh. nacionalni identitet proglase nepostojećom nacionalnom kategorijom.___________________Link za snimak otvaranja Slova Gorčina "Iza uma" je: https://youtu.be/3cEIWyXgjR4___________________ 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja 📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast U ovoj epizodi s Gorčinom smo pričali o:00:00:00 Uvod i najava00:03:56 Ovogodišnje izdanje Slova Gorčina bilo je najkvalitetnije od 1971. godine00:07:08 Slovo Gorčina je jedan od najstarijih festivala u BiH nastao nakon Makove smrti 00:08:02 Mak je imao ideju da u Stocu osnuje Orfejeve dane u slavu umjetnosti00:10:47 Najznačajniji umjetnici, slikari, književnici Jugoslavije ‘70tih i ‘80tih na Slovu Gorčina 00:12:30 2018. ova ekipa na čelu sa mnom je preuzela organizaciju Slovo Gorčina 00:15:41 Finansijska sredstva za kulturu su ista kao i prije 20 godina i sve ih je teže organizirati00:18:02 Konkursi za kulturu uvijek kasne i ne možete ništa unaprijed planirati00:19:28 Mi iz nezavisne kulturom osjećamo se kao žabe koje se stave u vodu koja se podgrijava 00:22:30 Multimedijalni projekat pijanistice Belme Bešlić Gal na otvorenju festivala 00:24:30 Belma Bešlić Gal, poznata austrijska kompozitorica, komponovala je “Iza uma”00:26:55 Otvaranje je bilo kao “Pink Floyd na Pompejima”00:30:10 Kod nas je zaboravljena kategorija kvaliteta kulture 00:33:14 Mak je razvio ideju da mi ovdje možemo razviti zajednički identitet 00:34:48 Dominantna svijest po kojoj se isključivo na etnonacionalnoj osnovi pomaže kultura00:35:57 Ako se zatvorimo u nacionalne okvire to je provincijalni nivo kulture00:38:18 Slovo Gorčina je oduvijek bila stolačka inicijativaProdukcija: Kolektiv znanjaAudio: Nino ŠkiljićMuzika: Alan OmerovićDesign: Effect Agency🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi! 🎬 Produkcija: Kolektiv znanja 🎥🎧 Video & Audio: Kolektiv znanja 🎼Muzika za špicu: Alan Omerović 📽Design špice: Effect Agency 📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️ #gorcindizdar #slovogorcina #makdizdar #stolac #radimlja #stecciradimlja #kolektivznanjapodcast #kolektivznanja #podcast #podcastbih #anisaserak #cc4wbs #unesco #britishcouncil #thomsonfoundation*Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.…
Elma Tataragić, dramaturginja i producentica, profesorica na sarajevskoj ASU i selektorica Takmičarskog programa SFF-a, ratne 1994. je započela raditi na Obala Art Centru i jedna je od osnivačica Sarajevo Film Festivala. Posebno je senzibilizirana za teme koje se tiču ženskih prava i nasilja nad ženama i autorica je scanarija za sjajne filmove koji govore o ženskim pitanjima: Snijeg, Najsretniji čovjek na svijetu, Šavovi, Bog postoji, njeno ime je Petrunija, Samo kad se smijem...Osnivačica je producentske kompanije MAMAFILM. Bila je članica žirija mnogih filmskih festivala od New Yorka, Sofije, Tirane, Dohe, Istanbula, Beograda, Torina...Dobitnica je brojnih filmskih nagrada za scenario i autorica je dvije knjige o umijeću u scenaristici. Razgovarali smo o ženskom pismu u bh. kinematografiji, odgovornosti da mi koji smo preživjeli ratne traume pričamo o onome što smo preživjeli, o ženama koje trpe nasilje i koje nemaju pravo na smijeh i sreću, o nužnosti da žene koje nemaju problem sa svojim pravima budu glas onih žena koje nemaju pravo na svoj glas, o njenoj suradnji sa makedonskom redateljicom Teonom Strugar Mitevski i njihovom novom projektu Majka Tereza, te o tome zašto su umjetnice hrabrije od političara.💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/KolektivznanjapodcastU ovoj epizodi s Elmom smo pričali o:00:00:00 Uvod i najava00:01:44 Ženski glasovi u kulturnom aktivizmu 00:05:35 Do ’92. u bh. kinematografiji od 100 filmova 2 filma je snimila žena00:09:03 U ratu je nastala moja ljubav prema filmu00:11:21 SFF se od početka okrenuo ženskim pitanjima u regionalnoj kinematografiji00:15:20 Filma “Snijeg” Aide Begić je prvi film u istoriji bh. kinematografije koji su potpisale 4 žene00:17:58 Mi koje nemamo problem sa ženskim pravima trebamo govoriti o ženskim pitanjima00:20:32 Suradnja sa makedonskom redateljicom Teonom Strugar Mitevski00:24:45 Naš prvi zajednički film “When the day had no name” imao je premijeru na Berlinaleu 00:27:13 Film “Najsretniji čovjek na svijetu” snimljen je po mojoj intimnoj priči00:31:47 Naša ratna trauma je tek sad vidljiva i mi smo tek sada osvijestili šta smo zaista preživjeli00:36:57 Ženski filmovi govore o našoj ratnoj traumi:Grbavica, Snijeg i Najsretniji čovjek na svijetu 00:42:27 Speed dating u našem filmu je izmišljen00:45:40 Kako je nastao scenarij za film “Samo kad se smijem”?00:49:05 Ovaj film brutalno istinito govori o femicidu00:51:33 Žene koje su pretrpjele nasilje nemaju pravo na smijeh i na sreću00:55:06 Ženama kod nas nedostaje više mentorskih projekata01:03:40 Na ovogodišnjem SFFu smo vidjeli 3 bh. igrana filma iako je finansiranje sve lošije01:07:51 Po prvi put ove godine na ASU imamo studentice u audiovizuelnom sektoru montaže i direktorica fotografije🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi!🎬 Produkcija: Kolektiv znanja🎥🎧 Video & Audio: Kolektiv znanja🎼Muzika za špicu: Alan Omerović📽Design špice: Effect Agency📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️#ženskiglasovi #sff #sarajevofilmfestival #sfftakmicarskiprogram #elmatataragic #anisaserak #kolektivznanja #kolektivznanjapodcast #podcastbih *Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.…
Jadranka Miličević, direketorica Fondacija CURE i suosnivačica Festivala ženskog aktivizma Pitchwise, u ovom podcastu gpvori o važnosti ženskih glasova za kulturu ali i aktivizam, bez obzira bio on ekološki, kulturni, obrazovni. Jadranka obajšnjava kako je nastao Pitchwise i kako se ženske aktivistkinje godinama bore za jednakost u društvu, porodici, na poslu... Govorimo i o demistifikaciji feminizma i potrebi jačanja ženskih prava u bh. društvu koje se nije u stanju, niti pravno niti institucionalno, izboriti s narastajućom ofanzivom nasilja nad ženama i sve učestalijeg femicida kojemu svakodnevno svjedočimo.O nužnosti prepoznavanja i valoriziranje ženskih umjetnica i kulturnih radnica, književnica svakodnevno treba govoriti a ne samo u dane kad se održava Pitcwise ili neke druge ženske aktivističke aktivnosti.Valorizacija i kotekstualizacija ženskih glasova u kulturi je važna u stvaranju fronta otpora patrijarhalizaciji koja sve jače osvaja naše društvo i to je zadatak svih nas.*Ovaj podcast je sniman u bašti Historijskog muzeja i zahvaljujem se direktorici Elmi Hašimbegović na ustupljenom prostoru za snimanje.💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/KolektivznanjapodcastU ovoj epizodi s Jadrankom smo pričali o:00:00:00 Uvod i najava00:01:50 Zašto su nam dans važniji no ikad ženski glasovi u kulturi i aktivizmu?00:04:20 Današnji globalni odnos prema ženama u kulturi je porazan00:07:24 Mi žene moramo davati otpor patrijarhalnom okviru00:10:12 Sretni smo što već 19 godina Pitchwise organiziramo u Historijskom Muzeju00:14:30 Naše fenomenalne žene umjetnice su prepoznate u svijetu ali ne i kod nas00:18:15 Mi žene iz civilnog svijeta stalno dižemo glas protiv nasilja nad ženama 00:20:10 U ovoj zmelji političari ne žele da se čuju ženski glasovi 00:23:26 Žene nisu osvještene koliko snažnu podršku mogu dati jedna drugoj 00:25:47 Mi žene, Vještice, se želimo ponovo ujediniti da budemo jače00:29:57 Naše sveto pravo je da se borimo protiv nasilja nad ženama00:33:51 Naši političari ništa ne žele poduzetii u borbi protiv nasilja nad ženama00:40:20 Ljudi su se ovdje dosta otuđili i to se najviše vidi u odnosu prema starim ljudima00:44:40 Ove godine smo na Pichwise imali dodjelu regionalne književne nagrade Štefica Cvek00:48:09 Smiješno je da su 2019., nama koji smo organizirali prvi Pride, u medijima dušebrižnici "saljevali stravu"00:52:00 Nismo spremni kao društvo podržati drugo i drugačije00:54:00 Moramo glasno govoriti u ime onih koji to ne mogu🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi! 🎬 Produkcija: Kolektiv znanja 🎥🎧 Video & Audio: Kolektiv znanja 🎼Muzika za špicu: Alan Omerović 📽Design špice: Effect Agency 📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️#jadrankamilicevic #fondacijacure #pitchwise #bhpride #kulturniaktivizam #kolektivznanjapodcast #podcastbih #anisaserak #kolektivznanja #thomsonfoundation #britishcouncil #cc4wbs #kulturniaktivizam *Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.…
*Epizoda "Kako je nastala tuzlanska techno scena prije 27 godina?" dobitnik je "Award for production excellence" in Culture and Creativity for Western Balkans by British Council and Thomson Foundation* U ovoj epizodi o tome kako je nastajala TZ techno scena krajem '90 tih govore: Jesenko Alić, suosnivač Different stylea, Mirza Akšamić, osnivač Fobie, Merima Džubur Grbić, prvi ženski DJ u TZ, Zlatko Berbić, vlasnik Radio Kameleona, na kojem se emitirala emisija Different Style, te Maid Porobić, vlasnik Kluba Palma, u kojem su se dešavali prvi techno partiji u Tuzli. O suradnji sa tuzlanskom techno scenom govore i Zoran Nikolić iz Distruction noise iz Novog Sada, Jasmina Mameledžija, DJ Jasmina iz Travnika/SA i Samir Čulić, DJ Choola iz Sarajeva. 00:00:00 Uvod i najava 00:04:34 Avdo Šerak, 18.11.2001, emisija Zeus vam predstavlja, RTVTK 00:08:07 Avdo Šerak, 2006, RTVTK: Kako sam violinu zamijenio sa gramofonima i postao DJ? 00:11:38 Jesenko Alić: U Avdinoj kući u Kuli 1997. svirali smo za našu ekipu 00:14:12 U decembru 1998. u Klubu Palma napravili smo prvi party 00:18:09 Kuća u Kuli je bila mjesto gdje se rađala TZ elektronska scena 00:20:00 U gepeku smo imali svu opremu, gramofone i miksetu, i pravili smo aftere u prirodi, na jezeru Modrac, Kuli Srebrenik 00:23:35 Tuzla je bila poznata u regiji po najboljim techno partijima 00:28:40 Kako smo nabavili prve gramofone iz Njemačke? 00:30:42 Ploče iz radnje u Njemačkoj sam preslušavao na fiksnom telefonu, pa su nam dolazile busom preko Beča 00:36:22 Na emisiji DS na Radio Kameleonu puštali smo hitove kao BBC 1 00:38:33 Kako se desio prvi maskembal u Domu? 00:40:22 DS je okupljao regionalne DJeve, a MIrza je dovodio svjetske DJ 00:45:00 Prije naših partija u TZ klubovima niko nije plesao 00:47:06 Nama je najbolja droga bila muzika koju smo slušali 00:48:50 FM Jam I Defence su nastali zajedno s nama na Kameleonu 00:55:20 Bili smo sjajan tim, za 5 godina rada se nikad nismo posvađali 00:58:05 Otišao sam vidjeti Avdu u bolnici i doktor me prepoznao s partija 1:02:25 Svi su htjeli doći na Tribute to Avdo 2014. da sviraju za njega 1:06:25 Mirza Akšamić: Moj odlazak u Njemačku na početku rata 1:08:46 Prekretnica u mom životu bila je kad sam prvi put čuo Sven Vatha u kultnom Dorian Greyu u Frankfurtu 1:13:18 Kako sam upoznao Avdu nakon povratka iz Njemačke? 1:14:50 Tuzla je bila bastion techna u cijeloj regiji 1:17:08 Više smo mi uradili na pomirenju u BiH nego međureligijsko vijeće 01:22:02 Prvi veliki party 2001. s Chris Liebingom u Klubu Space 01:24:27 Edo Maajka i ja smo išli zajedno u osnovnu školu u Brčkom 01:29:06 Susret Sven Vatha i Mirze sa Grace Jones na aerodromu u SA 01:33:20 Tuzla nije veliki grad, a imala je svjetsku techno scenu 01:39:09 Fobia i DS smo bili različiti, ali nismo bili konkurencija 01:45:00 Jaguar je bio himna TZ techno ekipe 01:50:20 Mi nismo svirali na današnjim super brzinama, nego na 145 bpm 01:51:28 Merima Džubur Grbić: prvi ženski DJ u Tuzli 1:54:07 Avdo je bio moj mentor, bio je jedini od kolega koji mi je pružio ruku i prihvatio moj interes prema DJingu 2:02:20 Zlatko Berbić: Vidio sam da je Avdo čovjek budućnosti i imao sam samo jedan uslov da muzika koju puštaju bude slušljiva za radio 2:12:37 Maid Porobić: U Klubu Palma su se desili prvi techno partiji 2:19:41 Zoran Nikolić, Novi Sad: Kako smo upoznali TZ techno DJeve? 2:25:20 Jasmina Mameledžija: Upoznala sam Avdu na Futuri 2:29:54 Samir Čulić: Konekcija s tuzlanskom ekipom Different Style Produkcija: Kolektiv znanjaVideo i audio: Radio Kameleon/Goran Lončar Audio postprodukcija: Nino Škiljić #tuzlanskatechnoscena #differentstyletuzla #avdodjred *Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.…
Ida Prester, hrvatska voditeljica, influenserica i pjevačica. Ida je ikona društvenog aktivizma i alternativnog modnog stila, je žena koja se jednako bori za ekološku osviještenost i očuvanje okoliša kao i za osviještenost o nužnosti sistemskog spriječavanja nasilja nad ženama. Ona je žena koja se ne libi javno iznositi svoje stavove o podršci manjinskim skupinama, od izbjeglica iz Sirije, Afganistana, Ukrajine, do dugogodišnje podrške LGBTQ zajendici u regiji. Svojom kampanjom pod nazivom Štit, koju je promovirtala krajem 2023. na Međunardoni dan borbe protiv nasilja nad ženama, okupila je značajne javne ličnosti, od glumaca i glumica, pjevača i pjevačica, sportista i sportistkinja, književnika, influensera i influenserica s ciljem podizanja svijesti o nužnosti spriječavanja nasilja nad ženama u cijeloj regiji. Na muzičkoj sceni je prisutna više od 15 godina sa svojim bendom Lolobrigida i u Sarajevu je početko juna učestvovala na Kvirhana festivalu. Ona je i modna ikona, žena koja promovira drugačiji modni stil, koji podrazumijeva i nošenje second hand odjeće te odjeću od recikliranih materijala. U ovoj smo epizodi pričali i o njenom aktivizmu, strau od starenja, nacionalističkim obrascima mržnje i entolerancije i starim patrijarhalnim obrascima koji su nas potpuno zarobili u ovom regionu, te na koncu šta učiniti i kako spriječiti nasilje koje nas okružuje. 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast S Idom smo razgovarali o :00:00:00 Najava i uvod epizode00:02:20 Susret u Berlinu 2023. u okviru BPB projekta vezan za Jugosferu00:05:00 "Ja živim u koferu putujući Titovim stazama revolucije"00:08:58 Društveni aktivizam od podrške izbjeglicama do LGBTQ zajednice00:10:42 Ja propagiram opuštenost u životu i da nismo ovisnici o statusnim simbolima00:11:26 Žena nikad nije bila manje oslobođena nego danas00:12:50 Tradicija se jako nesretno povezala sa tehnološkom revolucijom00:13:57 Tik Tok sadržaj je uzrokovao porast poremećaja u prehrani kod djevojčica00:15:55 Narodi na Balkanu uvijek čekaju nekog prosvjetitelja i Mesiju00:17:04 Zašto je kurikuralna reforma u Hrvatskoj bila ključna stvar?00:19:05 Posljednji Pride u Zagrebu bez skandala jer je to bila politička odluka nove gradske vlasti 00:21:58 Bila sam kuma beogradskog Pride-a 2023.00:24:49 Zašto se u ovom se regionu već 20 godina vlada strahom?00:27:11 "Mi smo medijski urednici svojih vlastitih života"00:29:35 Kad radiš na sebi ti svoju sreću prenosiš i na druge oko sebe 00:31:49 Na Balkanu su i najbolji i najgori ljudi na Planeti00:35:05 Mi smo društvo koje ne radi na agresiji00:38:49 Femicid u Gardačcu je bio okidač za kampanju Štit00:41:26 Svakodnevno dobijam poruke od žena koje trpe nasilje 00:48:35 Moj screentime je skoro 8 sati00:51:22 Priča o snimanju spota za pjesmu 70- te00:53:26 Borba žena sa strahom od starenja00:55:06 Ja više ne razumijem ovu novu generaciju djece, mojih Svemiraca00:58:10 Sve je prolazno i treba uživati u trenutku01:00:04 Želim širiti pozitivnu sliku oko sebe01:01:08 Kad pronađeš u sebi mir nemaš potrebe ići u osvajačke ratove01:03:29 One koji mi šalju zle komentare pitam zašto misle da sam se iz pakosti udala za Srbina01:04:58 Ja volim ljude i ljudi vole mene01:06:58 Ja sam glasnogovornica u familiji, jer Vani nije za javnost01:07:45 Odgojila me je baka Zeničanka🎬 Produkcija: Kolektiv znanja 🎧 Audio: Nino Škiljić 🎼Muzika za špicu: Alan Omerović 📽Design špice: Effect Agency 📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanjaow/kolektiv-znanja/ ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️ #idaprester #lolobrigida #lgbtq #pridebeograd #pridezagreb #kolektivznanjapodcast #kolektivznanja #podcast #podcastbih #anisaserak…
Boro Kontić, začetnik i urednik Omladinskog programa Drugog programa Radio Sarajeva, doajen je radijskog novinarstva, dugogodišnji urednik Drugog programa Radio Sarajeva, urednik kultne emisije Primus u kojoj je nastala i legendarna Top lista nadrealista.Svoju je radijsku karijeru započeo još kao student Pravnog fakulteta najprije radeći kao voditelj na Radiju 202, a potom je 1979. prešao na Drugi program Radio Sarajeva, gdje će ubrzo postati urednik, najprije tada popularne subotnje zabavne emisije Primus, a potom i urednik Drugog programa Radio Sarajeva. U aprilu 1987. zajedno sa jednom od najboljih generacija mladih novinara i entuzijasta pokrenuo je kultni Omladinski program. Tu ekipu Omladinskog programa tada su činili: Senad Hadžifejzović, Zrinka Bralo, Saša Savić, Senad Pećanin, Mladen Sančanin, Saša Hemon, Zoka Stevanović, Lida Hujić i drugi. Boro je jedan od onih radijskih urbanih legendi, novinarskih čarobnjaka, koji su oduvijek stvarali nove kulturološke i sociološke matrice društva. On je radijski mag koji je kreirao i stvorio potpuno autohton i revolucionarno nov medijski ekosistem krajem '80-tih godina prošlog vijeka u formatu Omladinskog programa Radija Sarajevo koji je, kako tvrdi, uvijek bio na granici politički prihvatljivog programa u tadašnjem jugoslovenskom društvu. Poslije rata je bio osnivač i dugogodišnji direktor Mediacentra u kojem je svoju novinarsku ekspertizu prenosio na mlade novinare uz podršku BBC-ijeve škole novinarstva. 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja 📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast S Borom smo razgovarali o:0:00:00 Najava i uvod epizode00:02:55 Podcast je format sličan radijskom formatu00:05:16 Dolazak na Radio 202 u vrijeme studija00:06:45 Prvi novinarski zadatak bilo je praćenje novogodišnje noći '75. u Elektrodistribuciji00:12:23 "Nije bitno gdje su te poslali, bitno je da budeš spreman za svaki zadatak"00:14:45 Radio mi je odgovarao kao saliveno skrojeno odijelo00:18:45 Poziv Zije Dizdarević da pređe na Drugi program Radija Sarajevo00:20:40 Kako je nastao Primus?00:25:52 Počeo sam raditi Primus u svojoj 24-toj godini00:27:02 Novi val i bendovi iz Zagreba i Beograda utjecali su na izbor muzike u Primusu00:29:37 Susret sa Zlatkom Arslanagićem i osnivanje Top liste nadrealista00:34:02 Prva svirka Zabranjenog pušenja u Cedusu 00:36:36 "Na svirci mi je odmah bilo jasno da će Pušenje biti veliki bend"00:37:38 Nele i Zenit odlaze u vojsku, u Nadrealsite dolaze Šiber i Ričl00:41:37 Prva ideja o nastanku Omladinskog programa 00:50:00 Senad Hadžifejzović- prvi voditelj na Omladinskom, došao iz redakcije Dječijeg programa00:54:03 Omladinski program je bio mjesto koje je garantovalo slobodu01:00:15 Omladinski program je bio društvena avangarda u tadašnjoj državi01:02:03 Čuveni intervju na Omladinskom sa Adilom Zulfikarpašićem i Alijom Izetbegovićem 01:08:20 Legacy Omladinskog je da su ljudi naučili boriti se za slobodu01:19:20 iskustvo u novinarstvu je bitno za stvaranje sadržaja01:25:30 Danas je potrebna medijska dekontaminacija01:30:01 Zašto je obrazovni sistem u Finskoj po PISA testiranju najbolje01:34:00 Da biste dobili najbolje studente morate dovesti najbolje profesore01:41:13 Samo slobodni ljudi mogu da odgoje slobodne ljude01:47:25 Novinarstvo se i prije 50-60 godina suočavalo s istim problemom kao i danas01:50:16 Profesor Zdravko Grebo je bio lucidan intelektualac Produkcija: Kolektiv znanjaAudio: Nino ŠkiljićMuzika: Alan OmerovićDesign: Effect Agency 🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️Pridruži se našoj online zajednici i tako ćeš nam pomoći da naše priče dopru do još više ljudi! ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️#borokontic #omladinskiprogram #radiosarajevo #zabranjenopušenje #toplistanadrealista #primus #kolektivznanjapodcast #kolektivznanja #podcast #podcastbih #anisaserak…
U trećoj epizodi serijala o kulturnom aktivizmu razgovaramo sa Enverom Enjom Hadžiomerspahićem o nastanku ideje o osnivanju Muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu. U noći kada je gorio Olimpijski muzej u Sarajevu, u aprilu 1992., Enji se rodila ideja o osnivanju Muzeja suvremene umjetnosti. Nakon odlaska u Italiju 1992. Enjo započinje sa prikupljanjem umjetničkih djela suvremenih umjetnika koji svoja djela poklonjaju Sarajevu, od Michelangela Pistoleta, Marine Abramovič, Enrica Castelanija, Janisa Kunelisa i drugih. Umjetnički direktor Muzeja u Milanu ga upoznaje sa čuvenim arhitektom Renza Piana, koji je 1999. poklonio gradu Sarajevu idejni projekat Muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi, koji nažalost sve do danas nije izgrađen. U međuvremenu kolekcija Ars Aevi se seli iz jednog u drugi prostor u Sarajevu, da bi u konačnici svoje mjesto našla dijelom u vijećnici, a drugim dijelom u depou Ars Aevi u Skenderiji. 2017. godine arhitektica i profesorica na Arhitektonskom fakultetu u sarajevu Senka Ibrišimbegović preuzima poziciju direktorice JU Gradski muzeji Sarajeva i od Enje preuzima vođenje Muzeja u izgradnji. Tokom posljednjih par godina void se intenzivna kampanja političkih struktura u gardu Sarajevu za izgradnju Muzeja Ars Aevi, što je rezultiralo dobivanjem granta od Europske komisije, UNESCO-a, te Vlade Kantona Sarajevo i konačno su se stekli financijski i logistički uvjeti za izgradnju Muzeja. Senka nam u drugom dijelu epizode govori o svim peripetijama koje su morali proći na tom putu i o trenutnoj fazi predugovora za izgradnju Muzeja. Veliki dio tog zadatka je obavljen i postavljanje kamena temeljca i početak radova na izgradnji Muzeja očekuje se tokom proljeća 2024. 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast U ovoj epizodi s Enjom i Senkom smo pričali o:00:00:00 Najava i uvod epizode00:04:55 Nakon 32 godine u proljeće '24. očekujemo gradnju Muzeja00:05:46 Priprema monografije o historiji Muzeja Ars Aevi00:07:31 Gradnja kulturne scene u Domu mladih '70-tih00:11:33 Nastanak izložbe "Jugoslovenska Dokumenta" u Skenderiji 1987.00:17:25 Početak rata u Sarajevu i odlazak Enjine familije u Italiju00:19:08 Rađanje ideje o Muzeju Ars Aevi u noći kad je gorio Olimpijski muzej u Sarajevu00:22:30 Gradonačelnik ratnog SA, Muhamed Kreševljaković, odobrava ideju nastanka Muzeja00:25: 54 Prvi katalog muzeja Ars Aevi štampan u opsadi u Oslobođenju00:28:13 Michelangelo Pistoleto poklanja Muzeju rad "Vrata ogledala"00:30:12 Anur Hadžiomerspahić predlaže da se Muzeji Evrope uključe u projekat Ars Aevi 00:35:54 Prvi put se pojavljuje ime Muzeja Ars Aevi na izložbi u Pratu00:37:20 Odlazak u Veneciju i povezivanje sa Venecijanskim bijenalom 00:39:58 U projekat se uključuje Muzej u Beču00:44:48 Susret s Renzom Pianom u Genovi00:47:10 Renzo Piano pristaje da donira idejni projekat Muzeja Sarajevu00:50:43 Renzo Piano predstavlja pješački most na Vilsonovom00:57:46 Uvod u razgovor sa Senkom Ibrišimbegović01:02:57 Problemi sa finansijskim budžetom Muzeja01:05:24 Aplikacija Muzeja za EU i IPA fond01:08:10 Ako BiH dobije EU kandidatski status imamo nove mogućnosti01:14.01 Moja prva izložba bila je ona Janisa Kunelisa u Vijećnici 2005.01:19:38 Treba li nam I transverzala s 4 trake na Vilsonovom šetalištu? 01:21:44 Povezivanje Muzejskog kvarta na Marijin Dvoru s Univerzitetskim kampusom 01:27:45 Značaj Zelene zone Muzejske četvrti na Marijin Dvoru za grad01:30:10 Gradnja Muzeja će potaknuti interes u svijetu01:34:12 Kamen temeljac za gradnju Muzeja se očekuje na proljeće 2024. * Produkciju ove priče podržala je Tomson fondacija, kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.…
Gošća je Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH, koji je jedna od 7 nacionalnih kulturnih institucija u BiH, koja je nažalost, nakon 1995. godine, slučajnim ili namjernim izostavljanjem iz državnog budžeta unutar Daytonskog sporazuma. Prepušten je sam sebi na brigu o kulturnom blagu koje je naslijedio od nekadašnjeg Muzeja revolucije. Nastao je 1945. godine na temelju antifašističkog nasljeđa iz II svjetskog rata i NOB u Jugoslaviji na osnovu kojeg se gradilo tadašnje jugoslovensko socijalističko društvo. Zgrada Historijskog muzeja je jedan od najboljih primjera socijalističke arhitekture moderne iz 20. vijeka i kao takvu ju je Getty Foundation iz NY 2018. svrstao među 10 najvažnijih objekata moderne u svijetu. Historijski muzej BiH baštini sjajnu tradiciju antifašizma na prostorima bivše Jugoslavije i BiH i čuvar je sjajnog kulturnog nasljeđa naroda s ovih prostora. Neki od najznačajnijih umjetničkih artefakata koje čuva u svojim kolekcijama su djela Voje Dimitrijevića, Antuna Augustinčića, Michelangela Pistoleta, Nandora Glida, Mladena Srbinovića i drugih. Na čelu Historijskog muzeja Elma je od 2012. godine i u posljednjih 12 godina sa svojim vrijednim timom suradnika bori se za opstanak Muzeja koji u financijskom budžetu države BiH nije prepoznat kao važna kulturna institucija od nacionalnog značaja. U ovoj epizodi ćete saznati sve o problemima s kojima se suočavaju, o nedostaku centralnog grijanja u zgradi Muzeja tokom zime do svih pozitivnih priča koje su proizveli svih ovih godina. Sve informacije o Historijskom muzeju naći ćete na https://muzej.ba/ 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja 📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast U ovoj epizodi s Elmom smo pričali o: 00:00:00 Uvod o Historijskom muzeju BiH 00:04:28 Kako je nastao Historijski Muzej 1945.? 00:08:50 Arhitektonski trojac je projektovao zgradu Historijskog muzeja 00:11:44 Historijski muzej je čuvar nasljeđa iz II svjetskog rata 00:12:41 Strategija otvaranja muzejskog prostora umjetnicima na korištenje 00:16:15 Šta je Muzej i šta bi mogao biti? 00:22:54 Historisjki muzej je pun umjetničkih artefakata iz II svjetskog rata 00:23:11 U Historijskom muzeju vitraž Voje Dimitrijevića Smrt fašizmu sloboda narodu 00:24:42 U II svjetskom ratu su umjetnici oslikavali revoluciju 00:28:03 Izložbu "Portreti Narodnih heroja" smo nosili i u Maxi muzej u Rimu 00:37:41 Apatično društvo je zaboravilo da imamo sjajno kulturno nasljeđe 00:40:21 Misija našeg Muzeja je da čuva našu baštinu 00:43:53 Vitraž Voje Dimitrijevića je doživio oštećenja u ratu 00:51:36 Festival ženskog aktivizma Pitchwise u Historijskom muzeju 00:59:53 Kolekcija štafeta mladosti u depou Historijskog muzeja 01:02:18 Izložba o AFŽu u Muzeju 01:05:32 Muzejsko oružja iz II svj. rata se koristilo tokom ospade Sarajeva 01:08:08 Muzejski eksponati za za edukaciju mladih o II svjetskom ratu 01: 09:45 Čudno je da djeca ništa ne znaju o historiji II svjetskog rata 01:12:12 Zašto u Historijskom muzeju zimi ne funkcionira centralno grijanje? 01:14:45 Stid nas je da ljudi zimi hodaju u kaputima po Muzeju 01:17:20 Neka se nađe rješenje za financiranje Historijskog muzeja 01:19:46 Historijski muzej priprema reprezentativnu izložbu o Valteru 01:22:03 Jesmo li "džaba krečili" sve ove godine ili je vrijedlilo sve ovo što smo radili? Produkcija: Kolektiv znanja Audio: Nino Škiljić Muzika: Alan Omerović Design: Effect Agency 🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️ * Produkciju ove priče podržala je Tomson fondacija, kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.…
Gost je bh multimedijalni umjetnik, satiričar društvene zbilje, narodni tribun i političar, DAMIR NIKŠIĆ. Po prvi put Damir otkriva kako je studirao na Accademia di Belle Arti di Brera u Milanu, šta je i gdje slikao na Siciliji i zašto se iz Italije vratio u Sarajevo. Nakon završetka ALU u Sarajevu, Damir odlazi na postdiplomski studij u Ameriku i nakon 11. septembra 2011. snima svoj prvi kratki film “If I wasn’t Muslim” u kojem je sjajno obradio probleme s rasizmom s kojima se Amerika susrela u to vrijeme antimuslimanske histerije. Razgovaramo i o tome zašto u BiH ne postoji tržište za umjetnost i zašto su umjetnici na margini društvenih zbivanja, ali i o tome zašto Damir misli da država ne treba da bude mecena umjetnicima. Mnogi Damira poznaju po njegovoj satiri i skečevima, kao čovjeka s ulice koji na sarkastičan i ironičan način propituje društvena zbivanjia u zemlji i svijetu, a takođe i po njegovom revolucionarnom političkom angažmanu, no u ovom podcastu ćete možda po prvi put čuti neke zanimljivosti iz Damirove umjetničke karijere. *Ova epizoda je dio serijala o kulturnom aktivizmu i snimana je u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu, koji zbog nebrige državnih institucija tokom zime nema centralno grijanje. 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja 📌Patreon donacije: https://www.patreon.com/c/Kolektivznanjapodcast U ovoj epizodi s Damirom smo pričali o: 00:00:00 Uvod o Historijskom muzeju BiH 00:01:51 Zašto snimamo u hladnom Historijskom muzeju BiH koji nema centralno grijanje zimi? 00:04:49 Šta je kulturni aktivizam? 00:05:52 Zašto sam commonista? 00:12:45 Na koji način se mi obični građani možemo boriti protiv konzumerizma? 00:14:45 Umjetnost može izliječiti kolektivnu traumu 00:17:16 Zašto je umjetnost univerzalni jezik? 00:20:07 Rani početak bavljenja umjetnošću 00:23:05 Ja sam umjetnik ljevičar 00:25:14 S Grbavice sam se sklonio u Sloveniju od JNA da me ne regrutuju i pošalju u rat 00:28:30 Prelazak u Italiju iz Slovenije "na crno" 00:29:54 Dolazak na Siciliju i oslikavanje crvke 00:34:15 Kako sam upisao Akademiju Brerra u Milanu? 00:35:56 Nastavak Akademije u Sarajevu 00:39:01 Zašto mi ratujemo na Balkanu? 00:42:01 Odlazak u Tuscon u Ameriku na postidplomski studij 00:43:05 Kako sam saznao da su pali Blizanci u New Yorku? 00:44:07 Nastanak antisemitizma protiv Arapa u Americi nakon 11.9.2001. 00:48:37 O čemu govori moj film" If I wasn t Muslim" 00:50:16 Moje problematiziranje orjentalizma na Zapadu 00:52:49 Kako je nastao film "If I wasn't Muslim" na osnovu pjesme Violinista na krovu? 00:55:50 Snimanje filma" If I wasn't Muslim" na salašu 01:00:46 Govorio sam o antisemitizmu u Americi još 2002. 01:04:45 Zašto je za mene bosanstvo isto što i bratstvo i jedinstvo? 01:08:46 Država ne treba da bude mecena umjetnosti 01:15:20 Zašto u BiH nemamo tržište za umjetnost? 01:23:47 O održivosti muzeja i kulturnih institucija u BiH 01:25:47 Zašti su ljudi nakon 2014. masovno napustili BiH? Produkcija: Kolektiv znanja Audio: Nino Škiljić Muzika: Alan Omerović Design: Effect Agency 🚀 Podrži nas! ‼️Klikni SUBSCRIBE ‼️ * Produkciju ove priče podržala je Tomson fondacija, kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.…
Sanel Redžić je jedan od najvećih svjetskih virtuoza kalsične gitare. Rođen je u Tuzli 1988. gdje je započeo svoje muzičko obrazovanje. Njegov najvažniji učitelj gitare bio je čuveni tuzlanski gitarski mentor Predrag Stanković kod kojeg je završio svoje srednjoškolsko muzičko obrazovanje, a potom je 2007. upisao Visoku muzičku školu “Franz Liszt” u Weimaru kod prof.Thomas Müller-Pering i Ricardo Gallena. Svoju prvu nagradu osvojio je 2005. na Gitar art festivalu u Beogradu i dosada je osvojio čak 29. svjetskih nagrada, od festivala u Tokiju, Weimaru, Lisabonu, Rimu, Beču... U svojoj karijeri učio je svjetskih gitarskih majstora kao što su David Russell, Costas Cotsiolis, William Kanengiser, Aniello Desiderio, Denis Azabagić, Jorgos Panetsos, Thomas Offerman...Dosada je svirao diljem svijeta, a u Kini i Japanu uživa status holivudske muzičke zvijezde. Svirao je u nekim od najpoznatijih hramova muzike od Tokyo Bunka Kaikan Recital Hall, Yamaha Hall Tokyo, Smetana Hall Prague, International House of Music Moscow, Gasteig in Munich, sa nekim od najpoznatijih svjetskih orkestara: Orquesta del Nuevo Mundo Mexico, Sarajevskom filharmonijom, Karlovy Vary Orchestra, RTS Belgrade Orchestra i Aukso Chamber Orchestra. Snimio je i nekoliko CDa za Gramofon Sarajevo, Central German Radio (MDR) i KSG Exaudio. Trenutno Sanel Redžić živi u Njemačkoj i predaje na „Franz Liszt“ Univerzitetu u Weimar i na Erfurt Univerzitetu. ..... Hvala Radio Kameleonu, Zlatku Berbiću i Goranu Lončaru na realizaciji i produkciji ove epizode podcasta. Produkcija: Radio Kameleon Organizacija: Anisa Šerak Kamera, audio i video mix: Goran Lončar ___ 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja 📌Patreon donacije: / kolektivznanjapodcast 📲Pratite nas na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/kolektivznanja https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/ https://www.tiktok.com/@kolektiv.znanja 🎧 Slušajte nas na audio platformama: 🔹 Spotify: https://open.spotify.com/show/1UY6dPu... 🔹 Apple Podcasts: https://podcasts.apple.com/ba/podcast... 🔹 Deezer: https://deezer.page.link/nKJwdEsyGNpV... 🔹 Podcast.rs: https://podcast.rs/en/show/kolektiv-z... ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️ #sanelredzic #klasicnagitara #predragstankovic #kolektivznanjapodcast #podcastbih #anisaserak #kolektivznanja…
S Edinom Selesković razgovaramo o njenim umjetničkim počecima u Washingtonu, razlozima zbog kojih se preselila u New York i bez ičije pomoći napravila sjajnu karijeru i pomogla stvaranje art scene u Williamsburghu. Objasnila nam je i pravila po kojima u New Yorku funkcionira sistem prodaje umjetnina galerijama, kolekcionarima i muzejima i zašto je umjetnost u Americi veliki biznis. Edina Selesković je rođena u Tuzli, a u Sjedinjenim Američkim Državama 1991. godine je otišla u učeničku razmjenu i zbog rata bila primirana ostati tamo živjeti. Diplomirala je na čuvenoj likovnoj akademiji Corcoran School of Art u Washingtonu na odsjeku skulpture. Iz ateljea u Njujorku, njeni radovi su izloženi na preko 100 samostalnih i grupnih izložbi u galerijama širom Sjedinjenih Država, te u Europi i Aziji. Jedna je od osnivača umjetničke zajednice Williamsburg u New Yorku i umjetničkih kolaboracija The Stoodio i Anie Rexe. Osnovala je prvi program Artist in Residence u BiH u partnerstvu s Međunarodnom galerijom portreta Ismet Mujezinović u Tuzli. U svojoj karijeri je radila sa NASA-om, utemeljila je Festival savremene žene u Tuzli, učestvovala u rebrendiranju nacionalne košarkaške reprezentacije BiH. Dobitnica je brojnih nagrada uključujući Sculpture Space Fellowship, Sam i Adele Golden Foundation Fellowship u New Yorku. 2020. godine je dobila Svjetsku nagradu za vizuelne umjetnike (World Citizen Artists), a 2021. No Limit zlatne nagrade za ambijent u BiH. Redovna je članica je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Bila je govornica na konferencijama od Weekend Media Festivala, OPEN FEST-a, STEPS i CEO konferencije, EPD konferencija u Pragu, Sarajevo Innovation Summit do AoMo u Liverpoolu. Gostujuća je profesorica na IEDC Bled School of Management. Edina živi i radi u New Yorku, Sarajevu i Tuzli. Hvala Radio Kameleonu, Zlatku Berbiću i Goranu Lončaru na realizaciji i produkciji ove epizode podcasta. Produkcija: Radio Kameleon Organizacija: Anisa Šerak Kamera, audio i video mix: Goran Lončar ___ 💙 Podcast nastaje u neovisnoj produkciji – tvoja podrška nam puno znači!📌Jednokratne Pay Pal donacije: https://www.paypal.me/KolektivZnanja 📌Patreon donacije: / kolektivznanjapodcast --- 🎧 Slušajte nas na audio platformama: 🔹 Spotify: https://open.spotify.com/show/1UY6dPu... 🔹 Apple Podcasts: https://podcasts.apple.com/ba/podcast... 🔹 Deezer: https://deezer.page.link/nKJwdEsyGNpV... 🔹 Podcast.rs: https://podcast.rs/en/show/kolektiv-z... ‼️PRETPLATITE se na naš YT kanal ‼️ Click on SUBSCRIBE ‼️ #edinaseleskovic #thinkfreedom #kolektivznanjapodcast #podcastbih #anisaserak #kolektivznanja…
Orhan Maslo je Mostarac i jedan je od najpoznatijih bosansko-hercegovačkih perkusionista i pijanista. Svoje je muzičko obrazovanje započeo na klaviru u mostarskoj Osnovnoj muzičkoj školi, no klavir je vrlo brzo zamijenio udaraljkama i bubnevima. Radio je kao muzički producent u MC Pavarotti u Mostaru u poslijeratnim godinama i učio od Nigela Osborna i Brian Ena, a potom je radio u nekim humanitarnim organizacijama. Bio je član druge postave Dubioza kolektiva od 2006-2011. U svojoj je karijeri surađivao s brojnim umjetnicima od Duch National Metropole Orchestra, Sevdah De LUX, Mostar Sevdah Reunion, Eternal Bridge, Umoya Ensemble, Vasil Hadzimanov Band, Brian Eno, Horace Andy, Prince Stanley, Eugene Skeef, Slobodan Trkulja, Anthony Tidd, Mehnaz, Laraaji, Duncan Sheik, Matt Black. Jedan je od osnivača Mostar Blues Festivala, a od 2011. god vodi Mostar Rock School u Pavarotti centru. ....... Hvala ekipi iz Pavarotti centra iz Mostara na realizaciji i produkciji ove epizode podcasta Produkcija: Pavarotti centar Mostar Organizacija: Tajma Guzin Kamera: Harun Pilav Audio: Saša Karabatak Montaža: Eldar Muhić/ Off stage …… Jednokratne donacije podcastu: https://www.paypal.com/paypalme/Kolek …….. Pratite nas na društvenim mrežama: Facebook: https://www.facebook.com/kolektivznanja Instagram: https://www.instagram.com/kolektiv_zn... Podcast audio kanali: Podcast rs: https://podcast.rs/show/kolektiv-znanja/ Apple podcast: https://podcasts.apple.com/us/podcast... Spotify:…
Marina Đapić je završila novinarstvo i odnose s javnošću na Sveučilištu u Mostaru, a svoju je novinarsku karijeru započela kao volonterka u Omladinskom kuturnom centru Abrašević u Mostaru, te u Vijeću mladih Grada Mostara. 2012. Marina je započela s organiziranjem Street Art Festivala u Mostaru, mostarske ulične art galerije, koji je u međuvremenu postao jedan od najznačajnijih festivala ulične umjetnosti u regiji. Neka od najznačajnijih imena iz svijeta street art-a koji su ostavili svoje murale u Mostaru su: Collectivo Fx, Nemo’s, Enrico Carne, Luca Ledda, Colectivo Licuado, Erik Burke, Ale Sendo i Johannes Mundiger, TKV, Artez, Jana Danilović, Lunar, Modul, Boris Bare, Rikardo Druškić, Benjamin Čengić, Kerim Mušanović, Sunita Fišić... Marina se bavi DJingom i poznata je pod nicknamom Marina Mimoza. ........ Hvala ekipi iz Pavarotti centra iz Mostara na realizaciji i produkciji ove epizode podcasta Produkcija: Pavarotti centar Mostar Organizacija: Tajma Guzin Kamera: Harun Pilav Audio: Saša Karabatak Montaža: Eldar Muhić/ Off stage --- Pratite nas na društvenim mrežama: Facebook: https://www.facebook.com/kolektivznanja Instagram: https://www.instagram.com/kolektiv_zn... Podcast audio kanali: Podcast rs: https://podcast.rs/show/kolektiv-znanja/ Apple podcast: https://podcasts.apple.com/us/podcast...…
Velkommen til Player FM!
Player FM scanner netter for høykvalitets podcaster som du kan nyte nå. Det er den beste podcastappen og fungerer på Android, iPhone og internett. Registrer deg for å synkronisere abonnement på flere enheter.
Bli med på verdens beste podcastapp for å håndtere dine favorittserier online og spill dem av offline på vår Android og iOS-apper. Det er gratis og enkelt!